Kod ulaska u eurozonu ključno je pitanje što će se događati s inflacijom, rastom i makro neravnotežama u 5 do 7 godina te kako se uz sve to uklapa financijski sektor sa snažnim potencijalom da doprinese rastu, smatra Velimir Šonje, autor HUB-ove analize ‘Pred vratima eura s pogledom na dugi rok’.

Zagreb – bankarsko i financijsko središte

Viceguverner HNB-a objasnio koja je apsolutno najveća korist od uvođenja eura

Osvrćući se na prethodne recesije, Šonje ističe da smo povijesno imali tendenciju padati jače i dulje od ostalih, a tek je ‘lockdown’ kriza bila prva u kojoj smo manje stradali i vrlo brzo se izvukli. Tome je pridionio niz strukturnih razloga; sektori poput građevine, IT-ja i poljoprivrede nisu puno osjetili inflaciju, uslužni sektor je otporniji, a ubrzanom oporavku pomogao je i snažan priljev EU sredstava.

“Unatoč raširenoj percepciji, ulaskom u euro imat ćemo puno manje problema jer se naš kapacitet za borbu s krizama jako povećao”, poručuje. Problemi nastupaju u razdobljima uzleta u kojima se bez adekvatnog odgovora nakupljaju makroekonomske neravnoteže. Na umu treba imati da će nakon 2026. značaj EU fondova početi padati, a iz primjera južne Europe vidljivo je da je potom konvergencija puno manje sigurna.

“Sve priče oko zaokruživanja inflacije su zapravo šum, bitno je što će se s njom događati u srednjem i dugom roku. Ona može ostati povišena zbog konvergencije. Pitanje je njezina održivost: raste li zbog veće produktivnosti što je kao dobar kolesterol ili jer se ekonomija napuhuje zbog viška agregatne potražnje što je kao loš kolesterol. Sva priča svodi se na to kakve ćemo politike voditi da se spriječe makroekonomske neravnoteže, a da imamo značajan rast”, smatra Šonje dodajući da su to strukturne politike, fiskalna te makrobonitetne mjere ključne za održanje konvergencije.

“Mi u strukturnim politikama jednostavno nismo dobri, ne provodimo reforme, igra će se igrati između fiskalne i makrobonitetne. Ne bude li fiskalna dovoljno restruktivna, HNB i u nekoj mjeri i Hanfa, morat će posezati za mjerama prema financijskom sektoru, a to je šteta jer su svi pokazetelji daleko ispod kritičnih vrijednosti”, kaže. Ipak, fiskalna politika ima ogromne potencijale jer se javljaju novi izvor prihoda poput emisijske dobiti. I domaće financijsko tržište, sada marginalno kao izvor kapitala, ima razvojni doprinos ako se budu poticala uvrštenje državnih poduzeća te dužnički instrumenti.

“Financijski sektor ne generira makro neravnoteže, ima ogroman potencijal za doprinos rastu nakon uvođenja eura, a da bi se to dogodilo trebamo pametne politike”, zaključio je Šonje.