U Ivancu u Varaždinskoj županiji već se uvelike odvija projekt izgradnje sunčane elektrane agrosolarnog tipa, instalirane snage 15 MW/p u sklopu core biznisa Solida Grupe, neovisnog proizvođača električne energije iz solarnih elektrana koji struju prodaje HROTE-u. Posrijedi je prvi projekt takve vrste u nizu onih koje pripremaju na liniji ubrzanog razvoja poslovanja Solida Grupe tijekom posljednjeg desetljeća, ujedno i prvi agrosolarni projekt koji će, kako stoje stvari, biti najbrže realiziran u Hrvatskoj, jer je sunčana elektrana po dozvoli klasična, ali je u funkciji stočarstva.

Poduzetnik Dubravko Posavec, osnivač i vlasnik ove propulzivne kompanije u području obnovljivih izvora energije, inače i same u fokusu međunarodnih kompanija koje za ove projekte pokazuju sve veći interes, poznat je i po tome što je nakon HEP-a među vodećim proizvođačima struje iz solarne energije u RH. U svom vlasništvu raspolažu s mrežom od ukupno 30 sunčanih elektrana, dok su strateški gledano s novim projektom iskoračili u novo polje, i to spajanjem dvije komplementarne djelatnosti – proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te poljoprivrede, odnosno stočarstva, čiji će rezultat biti ekološka hrana. Slične projekte, prema neslužbenih informacijama, moguće je očekivati i u Slavoniji gdje se i tamošnji pojedini poduzetnici pripremaju uključiti projektima u ovu zelenu priču, također favorizirajući stočarstvo u kombinaciji sa solarnim panelima za vlastite energetske potrebe.

“Solida grupa planira zapuštene površine u Varaždinskoj i susjednoj Krapinsko-zagorskoj županiji, u kojoj će u budućnosti biti izgrađene naše agrosolarne elektrane, staviti u funkciju proizvodnju zelene energije i proizvodnju ekološke hrane”, kaže Posavec.

Kako navodi, u današnje vrijeme riječ je o idealnom modelu za ‘uvezivanje’ dva vrlo bitna resursa, odnosno kroz sinergiju dvije jednako važne komponente, solara i poljoprivrede što se tek očekuje da će dobivati na zamahu, tako da po njemu Hrvatska može realizirati samodostatnost na oba vitalna područja.

“Trošak održavanja, odnosno košnje trave riješit ćemo kroz projekt ovčarstva s kojim krećemo za početak na površini veličine oko 20 hektara gdje će slobodno šetati oko 200 ovaca ispod solarnih panela te ćemo tako pokrenuti prvi u nizu projekata agrosunčanih elektrana u okvirima Solida Grupe što je, mislim, i prvi takav projekt u Hrvatskoj”, kaže Posavec.

Izgradnja elektrane u Ivancu započela je tijekom proljeća i sad se paralelno postavlja potkonstrukcija te se ugrađuju moduli zajedno s inverterima. Zbog obujma posla, osobito imajući u vidu kumulativnu površinu od 20 hektara to znači da će projekt biti u funkciji za godinu dana. Sredinom 2024. Posavec planira nabavku 200 ovaca. U funkciji ovog projekta na raspolaganju je ukupno 80 hektara poljoprivredne površine u vlasništvu Solida grupe.

Naime, nedaleko lokacije nove elektrane, na 500 metara zračne udaljenosti uz rijeku Bednju, podno sela Ribić breg, također planiraju agrosunčanu elektranu 30 MW/p, s time da će se ona prostirati na površini od 60 hektara te će na tom području kositi travu, sakupljati je i sušiti, ujedno spremati sijeno za zimsko prehranjivanje 200 ovaca koje će boraviti na prostoru navedene prve solarna elektrana u funkciji poljoprivrede.

Podrška banke

“Naše je usmjerenje da sve buduće elektrane tako razvijamo, drugim riječima u sinergiji s ovcama, a u planu imamo izgradnju ukupno još 200 MW za koje imamo ishođene lokacijske dozvole”, istaknuo je Posavec pojašnjavajući da je core biznis proizvodnja energije, što znači da su u sklopu predstojećih projekta uvezanih s poljoprivredom orijentirani na pašnjake za moguće i nekoliko tisuća ovaca.

Tako je u Ivancu u projektu njihove prve sunčane elektrane u funkciji poljoprivrede posrijedi investicija u vrijednosti oko 10 milijuna eura, u čijoj realizaciji kompanija sudjeluje s oko 20 posto vlastitih sredstava, dok preostalih oko 80% predstavljaju kreditna sredstva Kent banke.

“I u ovom nas projektu prati Kent banka, jako smo zadovoljni uvjetima i suradnjom na projektima važnim za našu energetsku samodostatnost”, navodi Posavec dodajući da su za gradnju sunčanih elektrana, a po novome i agrosunčanih elektrana, u postupku donošenja znatno bolji zakonski uvjeti kroz skorašnje očekivano stupanje na snagu izmjena u Zakonu o prostornom uređenju.

A sve su veći kapaciteti i za njihove investicije na horizontu narednih 10 godina, ali nakon već dobivenih dozvola za izgradnju projekata zelene energije Solida Grupe, isti su dosegnuli vrijednost od blizu 100 milijuna eura. No, kako se njihovi projekti razlikuju u rasponu od velikih do malih elektrana, nezahvalno je procjenjivati njihov broj. Okvirno se radi o oko 20 projekata za agrosunčane elektrane. Sljedeći je na redu konjščinski projekt – od 30 MW/p, s čijom gradnjom kreću nakon realizacije aktualnog projekta. Dosad je tamo realizirano ukupno oko 6 MW/p kroz 7 projekta manjih sunčanih elektrana.

Kombinacija proizvodnje električne energije i poljoprivrede pruža mogućnost stvaranja novih radnih mjesta u ruralnim područjima, a na ovom je projektu u planu zapošljavanje za početak još jednog radnika koji će brinuti o ovcama. U širem kontekstu, iako je primjer iz Ivanca hvalevrijedan, tek se očekuje snažan impuls razvoju agrosunčanih elektrana i kod nas – o čemu sanjaju brojni vinogradari i ratari – sve s ciljem smanjenja negativnog utjecaja klimatskih promjena na hrvatsku poljoprivredu.

Izmjene Zakona

Udruženje OIEH, koje vodi direktorica Maja Pokrovac, u nastavku uspješne suradnje s EBRD-om okupilo je vrhunske stručnjake koji su izradili Studiju o potencijalu iskorištavanja sunčeve energije u sektoru poljoprivrede i uzgoja slatkovodne ribe u RH. Kako navodi Pokrovac, za mjesec dana može se očekivati predstavljanje ove studije, a samim time bit će poznat pregled potencijala te mogućih koristi od intenzivnijeg korištenja sunčeve energije u navedenim područjima uz odgovarajuće preporuke za poboljšanja.

Također, Pokrovac navodi da se kroz izmjene Zakona o prostornom uređenju pokazuje velika motivacija države da ide u proces definiranja područja koja su prikladna za razvoj agrosunčanih elektrana. Nositelj projekta je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dok u izradi studije sudjeluju i Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, uz stručnjake iz područja OIE.

Vrijedno je napomenuti i da je Hrvatska, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), jedna od tri europske zemlje koje trpe najveći kumulativni udio šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika, a koje za posljedicu imaju smanjenje BNP-a. Procjena je da će se zbog klimatskih poremećaja prinosi poljoprivrednih usjeva kod nas smanjiti za 3-8% do 2050. U naredbom razdoblju ističu se dva ključna problema u borbi poljoprivrede protiv klimatskih promjena – to su nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka.