"Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti umjerenim tempom. Domaća potrošnja ostaje snažna, jer raspoloživi dohodak i dalje podupiru postojani rast zaposlenosti i plaća u okruženju niske inflacije. Budući se stvaraju nova radna mjesta, očekuje se nastavak rasta zaposlenosti.

Zbog kontinuiranog rasta poreznih prihoda i suspregnutog rasta rashoda, očekuje se da će proračun opće države ostati u blagom višku, uz postajano smanjenje udjela duga", navodi se u proljetnim ekonomskim prognozama, koje je Komisija objavila u utorak u Bruxellesu.

Komisija za 2020. predviđa daljnje blago usporavanje gospodarskog rasta na 2,5 posto. U prethodnim, privremenim zimskim prognozama, objavljenim 7. veljače, Komisija je prognozirala hrvatski gospodarski rast od 2,7 posto u ovoj godini, a 2,6 posto sljedeće godine.

Nakon lanjskog suficita proračuna opće države od 0,2 posto BDP-a, u EK procjenjuju da bi on ove godine mogao iznositi 0,1 posto, a iduće 0,5 posto BDP-a. Istodobno, udjel javnog duga u BDP-u mogao bi se smanjiti s lanjskih 74,6 na 70,9 posto u ovoj, te na 67,6 posto u 2020. godini.

Krajem 2018. usporavanje zbog negativnog doprinosa neto izvoza

Gospodarski rast u četvrtom tromjesečju prošle godine bio je razoračavajući, svega 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je rezultiralo manjim od očekivanog godišnjeg rasta, koji je na razini 2018. iznosio 2,6 posto, ističe EK. 

 Do usporavanja u Hrvatskoj u četvrtom tromjesečju prošle godine došlo je zbog negativnog doprinosa neto izvoza, jer je smanjen izvoz roba a ubrzan rast uvoza. S druge strane, domaća potrošnja ostala je snažna te su povećane investicije, naročito u javnom sektoru kroz fondove EU-a.

Početkom 2019. izgleda da je izvoz roba ponovno počeo rast, a prodaja u maloprodajnom sektoru zabilježila je neke od najviših mjesečnih stopa rasta posljednjih godina. Istodobno rast proizvodnje ostao je volatilan, a uvoz je nastavio snažno rasti, navodi EK.

Po procjenama EK, rast u 2019. i 2020. bit će potaknut osobnom potrošnjom, uz potporu pozitivnih izgleda na tržištu rada. Niska inflacija, snažno rastući turistički prihodi i doznake iz inozemstva također će vjerojatno pomoći realno raspoloživom dohotku.

Financijski uvjeti i poslovna očekivanja i dalje su poticajni za privatne investicije, ali glavni poticaj za investicije u kapital očekuje se od javnog sektora uslijed ubrzanja transfera iz fondova EU-a krajem 2018.

Potražnja za hrvatskim izvozom čini se da slabi, sukladno projiciranom ekonomskom usporavanju u EU. Pritom se očekuje da će se rast izvoza roba stabilizirati iznad niske stope zabilježene 2018. godine, ali znatno ispod visokih stopa iz prethodnih godina – na 3,2 posto.

Također, očekuje se da će rast turizma, koji predstavlja glavnu sastavnicu izvoza usluga, ostati snažan, ali također po nižim stopama od onih zabilježenih prethodnih godina. Sve više će se oslanjati na veću turističku potrošnju, dok se broj turističkih noćenja i dolazaka usporava.

 Inflacija je usporena smanjenjem u sustavu PDV-a, a unatoč još uvijek visokoj nezaposlenosti, nedostatak radnika u nekim sektorima postaje sve očitiji, ističu u EK. 

Nedostatak radne snage usporit će rast zaposlenosti

U najnovijim prognozama EK navodi da unatoč i dalje visokoj nezaposlenosti, nedostatak radne snage u određenim sektorima postaje sve očitiji. A sa stezanjem tržišta radne snage, rast zaposlenosti trebao bi se usporiti – nakon lanjskog rasta po stopi od 2,4 posto, ove godine u EK očekuju njezin rast za 1,6 posto, a u 2020. za 1,3 posto.

Ipak, kažu u EK, i broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti trebali bi dosegnuti povijesno nisku razinu 2020. godine. Pritom procjenjuju da bi stopa nezaposlenosti, s lanjskih 8,5 posto, u ovoj godini mogla pasti na 7,8 posto, a u 2020. na 6,9 posto. Očekuje se i rast realnih plaća, zbog snažne potražnje za radnom snage, povećanje plaća u javnom sektoru i povećanje minimalne plaće u 2019.

Početkom 2019. inflacija je prigušena smanjenjem cijena neprerađene hrane, uglavnom zahvaljujući znatnom smanjenju stopa PDV-a. u EK procjenjuju da bi inflacija ove godine trebala iznositi 1 posto, nakon lanjskih 1,6 posto, a u 2020. ubrzati na 1,2 posto, unatoč smanjenju opće stope PDV-a za jedan postotni bod početkom sljedeće godine.

Moguće usporavanje vanjske potražnje predstavlja negativni rizik za prognoze u predstojećem razdoblju. Istodobno, snažniji od očekivanih transferi iz fondova EU-a mogli bi potaknuti domaću potražnju, napominje EK.

Po prognozama Komisije, rast BDP-a u EU ove bi godine trebao iznositi 1,4 posto. Najveći rast trebala bi imati Malta, 5,5 posto, zatim Poljska 4,2 posto, pa Mađarska 3,8 posto.