"Nakon što je kriza u Agrokoru u toku prošle godine poremetila očekivanja na strani potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika i ponašanje na strani ponude, u ovoj je godini primjetno otpuštanje privremeno zapetih kočnica u oba segmenta privatnog kreditiranja – i u poslovima s poduzećima i u poslovima sa stanovništvom", navodi se u analizi Hrvatske udruge banaka (HUB).

Kako napominju, proces je praćen promjenama u strukturi novoodobrenih kredita, a brže rastu krediti poduzećima manjih pojedinačnih iznosa i onih najvećih, što "ohrabruje u pogledu daljnjeg gospodarskog rasta i promjena gospodarske strukture", a primjetan je i porast udjela kredita s valutnom klauzulom u novim kreditima.

Pritom, bruto iznos novoodobrenih stambenih kredita u prva četiri mjeseca ove godine povećan je za gotovo 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, a rast je izražen kod kredita s valutnom klauzulom, dok je iznos odobrenih kredita u čistim kunama smanjen.

"Građani na strani potražnje očito sve jače reagiraju na razlike u kamatnim stopama koje su se na kredite s valutnom klauzulom nastavile smanjivati i trenutno su osjetno ispod 4 posto, na razinama koje su usporedive sa zemljama eurozone. Na strani ponude, banke su sve više ograničene nedostatkom kunskih izvora sredstava, što naročito dolazi do izražaja pri odobravanju dugoročnih stambenih kredita koji u kunama bilježe oštar pad. Kod kredita za ostale namjene, čiji je rast inače brži nego kod stambenih kredita, gotovo 30 posto, kunski krediti i dalje rastu, premda sporije nego krediti s valutnom klauzulom", kažu iz HUB-a.

Kada su u pitanju krediti poduzećima, dolazi do postupne zamjene kunskih kredita kreditima s valutnom klauzulom, osobito u segmentu većih kredita, iznad 7,5 milijuna kuna.

"Segment većih kredita je u toku prošle godine bio relativno jače pogođen krizom u Agrokoru pa sada najbrže raste. U isto vrijeme, ohrabruje nastavak rasta u segmentu malih kredita do dva milijuna kuna po stopi od 6 posto",  napominju iz HUB-a, 

Slično kao kod kreditiranja stanovništva, napominju, u segmentu kreditiranja poduzeća kreditni je sustav na strani ponude dotaknuo limite kunskih izvora, osobito za dugoročne kredite.

"Kako se u segmentu većih pojedinačnih kredita vjerojatno pojavljuje sve veća potražnja za dugoročnim kreditima, posrednici su prisiljeni uravnotežiti ročnu strukturu uz pomoć inozemnih instrumenata, jer domaćih, osim strukturnih repo operacija, nema. Zbog toga je udjel inozemne u ukupnoj pasivi nakon dugo godina pada, počeo bilježiti rast", ističu iz HUB-a.

Prvo smanjenje kamatne marže nakon pet godina

Iz HUB-a kažu da brz oporavak novih poslova otvara mogućnost za smanjenje kamatne marže, a njen godišnji pomični prosjek smanjio se s 2,87 postotnih bodova u zadnjem tromjesečju 2017. na 2,83 u prvom tromjesečju 2018. To predstavlja prvo smanjenje ovako definirane marže nakon pet godina.

"Na djelu su limiti za daljnji pad pasivnih kamatnih stopa, koje su daleko na povijesnom minimumu. S druge strane, probudila se konkurencija zbog jačanja potražnje što pritišće kamatne stope na kredite prema dolje, i to je dovelo do već neko vrijeme očekivanog početka ciklusa smanjenja marže", pojašnjavaju iz HUB-a.

Ističu da kreditna ekspanzija u sprezi s jačanjem potražnje i konkurencije dovodi do smanjenja kamatne marže. U takvim uvjetima, napominju, rast dobiti banaka može proizaći samo iz povećanog volumena posla ako se isključe vrijednosna usklađenja odnosno ispravci vrijednosti.

Naime, u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto lanjsko neto dobit banaka je rasla s oko 432 na oko 1,4 milijardi kuna, a iz HUB-a kažu da se gotovo cjelokupan rast dobiti može objasniti smanjenjem neto ispravaka vrijednosti i vrijednosnih usklađenja za gotovo 95 posto, jer ove godine nema "efekta Agrokor".

"Tako se godišnji pomični prosjek povrata na kapital popeo na razinu od 7,9 posto i vjerojatno će nastaviti blago rasti kako će efekt ispravaka vrijednosti plasmana Agrokoru izlaziti iz izračuna vremenskog prosjeka. S tom razinom povrata na kapital hrvatski bankarski sustav se i dalje nalazi u donjoj polovici globalne komparativne liste prema statistici MMF-a", ističe se u analizi HUB-a.

Inače, u istom razdoblju, ono što čini glavne izvore zarade banaka, neto kamatni prihod i neto prihod od provizija i naknada, zabilježili su pad, od 5,8 posto odnosno 4,3 posto.