Sajamski prostor Bjelovarskog sajma u Gudovac, bio je proteklog vikenda mjesto sklapanja poslova, educiranja poljoprivrednika i proizvođača, prodaje najnovijih strojeva i mehanizacije iz poljoprivrede i šumarstva, ali i mjesto koje je okupile cijele obitelji koje su uživale u brojnim popratnim manifestacijama, gastro showima i nagradnim igrama. 

"Iza nas je već 21. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu. Brojnost izlagača, zauzetost terena i dobra posjećenost sigurno je rezultirala dobrom sajamskom manifestacijom te dokazalo da svake godine dižemo ljestvicu u organizaciji naših manifestacija", kaže direktor sajam Davorin Posavac. Sajam se ove godine prostire na 155.000 m?, od čega je za potrebe različitih priredbi prilagođeno bilo 6000 m? zatvorenog prostora, 1800 m? nadstrešnica, 70.000 m? otvorenog prostora te 75.000 m? parkirnog prostora. Uz domaće izlagače sudjelovalo je i oko 10 posto stranih izlagača koji dolaze samostalno iz inozemstva i strani izlagači koji izlažu putem zastupnika. Po završetku ove sajamske manifestacije s punim pravom možemo izraziti ogromno zadovoljstvo ostvarenim brojkama i svim ostalim pokazateljima koju su bitni u sajamskom poslovanju kao npr. posjećenost, zanimanje za zakup izložbenog prostora, povećanje novog izložbenog prostora za čak 1200 m2. Ono što posebno raduje je da je zabilježena i dobra prodaja izloženih poljoprivrednih strojeva i svega ostalog što je bilo prezentirano na sajmu, dodaje Posavac.

Na Bjelovarskom sajmu ističu kako su izuzetno zadovoljni svim pokazateljima, no posebno ističu kako je po posjeti zadnji dan sajma bio jedan od najposjećenijih ikada od kada se bave organizacijom sajmova. "Po prodajnim karakteristikama ponovno je ostvarena prodaja najatraktivnijeg izloženog stroja u iznosu većem od šest milijuna kuna i to prvog dana ove sajamske manifestacije. Ta činjenica dokazuje da smo se pozicionirali na tržištu kao sajam koji je privukao publiku, ali i izlagače koji od nastupanju na sajmu, osim promocije i marketinga, imaju u končanici i dobre prodajne rezultate, dodaje Posavac. Poslovodstvo Bjelovarskog sajma vodi brigu i o dojmovima izlagača i publike odnosno žele dobiti povratnu informaciju što je dobro, a što bi se moglo u budućnosti poboljšati.

"Zbog toga smo proveli i ankete u dane održavanja sajma, s ciljem da po obradi podataka dobijemo širu sliku o dobrim i možda manje dobrim stranama manifestacije, kako bi iduća priredba bila još bolja i kvalitetnija, kaže Posavac. Na sajmu ističu kako im je velika čast što se ova manifestacija odvijala pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović koja je sajam službeno i otvorila, a na svečanom otvorenju je bio i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. "Moram napomenuti da su sajam obišle brojne delegacije i veliki broj poslovnih ljudi koji su ovdje ostvarili dobru poslovnu komunikaciju. Dobro mjesto komunikacije omogućili su i brojni okrugli stolovi s aktualnim pitanjima u poljoprivredi i šumarstvu, korištenu EU fondova koje smo između ostalog organizirali i s Večernjim listom i Poslovnim dnevnikom", kaže Posavac.

Od brojnih popratnih događanja Posavac ističe izložbu goveda Salers koja spadaju u sve popularniju mesnu pasminu, kao i nekoliko zanimljivih gastro showa, promoviranje prehrambene industrije i poljoprivrednih proizvođača koji su nudili domaće, ali i autohtone proizvode iz svih krajeva Hrvatske. Jedna od najzanimljivijih događanja na sajmu bilo je i natjecanje u jedenju bifteka za posjetitelje, koji su organizirali zajednički sa Večernjim listom i Poslovnim dnevnikom, a za čiju se pripremu pobrinuo kulinarski studio Majstor kuhar, a pod voditeljskom palicom Branka Ognjenovića. Natjecanje se održalo drugog dana sajma, točnije u subotu, kao i dječja radionica koja je izazvala veliko pozornost roditelja koji su svoju djecu doveli na sajam.

"Vrlo nam je važno da svaki puta iznova imamo jednu novu dimenziju sajmovanja jer se to od nas i očekuju. Također nam je važno da se svi naši posjetitelji na sajamskom prostoru ugodno osjećaju. Postali smo i mjesto okupljanja cijelih obitelji pa se zbog toga trudimo osigurati potrebe za svakoga uključujući i one najmlađe", kaže Posavac.  Posavac najavljuje kako će tako biti i na idućoj sajamskoj manifestaciji a to je 26. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam u sklopu kojega se organizira i državna stočarska izložba. Ona pobuđuje u novije vrijeme sve veći interes upravo najmlađih koji u te dane na jednom mjestu mogu vidjeti puno različitih grla stoke. "Djeca i šira publika danas gotovo nemaju mogućnosti nigdje vidjeti sve vrste stoke na jednom mjestu", ističe Posavac.

Kaže kako ih to dodatno svrstava u sajmove koji su zadržali i njeguju tradicionalne vrijednosti na koje su posebno ponosni. "Stočarska izložba je perjanica. Privilegija je imati stočarsku izložbu, to je priznanje ministarstva vašoj veličini i ozbiljnosti", dodaje Posavac.

Proljetni Bjelovarski sajam ima tradiciju dugu 21 godinu, što već samo po sebi dovoljno govori o veličini i ozbiljnosti. Bjelovarski je sajam i jedan od članica Eurascoa u kojem su trenutno 24 poljoprivredna sajma. Razmjenjujemo iskustva, gledamo kako to rade drugi uspješni sajmovi u Europi. S obzirom na to da je tržište otvoreno pa da imamo i zajedničke izlagače, koordiniramo se i za datume, da se ne preklapamo. Puno je aktivnosti da bi sajam funkcionirao ovako kako je danas, zaključuje Posavac. "Proljetni međunarodno bjelovarski sajam iz godine u godinu raste zbog osluškivanja stanja gospodarske situacije, praćenja trendova i prepoznavanja potrebe i potražnje za određenom opremom, tehnologijom. Zato je ovogodišnji sajam imao i podmanifestacije i to 3. Drvni svijet koja sadrži prezentaciju opreme i tehnologije za šumarstvo i drvnu tehnologiju, kaže Posavac. 

Za konverziju šuma predviđeno 60 mil. kuna, a zatraženo samo 19 mil. kuna

Večernji list, Poslovni dnevnik i Bjelovarski sajam bili su organizatori okruglog stola "EU fondovi u službi razvoja šumarstva i drvne industrije" , na kojem su sudjelovali stručnjaci iz ovog sektora te predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Bjelovarsko-bilogorske županije, kao i udruge privatnih šumoposjednika te tvrtke.  Istaknuto je kako je kroz Program ruralnog razvoja RH, dio novca, od ukupno 2,7 milijardi eura kroz sedmogodišnje razdoblje, namijenjen za šumarstvo i drvnu industriju. Ministarstvo poljoprivrede za ovu godinu najavljuje nekoliko natječaja za ovaj sektor, poput mjere za  konverzije degradiranih šuma, ulaganja u šumsku mehanizaciju, ulaganja u primarnu preradu drveta te izgradnju i rekonstrukciju šumske infrastrukture. Posebno su bili zanimljivi podaci o iskorištenosti mjera koji kažu kako je za konverziju šuma predviđeno čak 60 milijuna kuna, a zatraženo od strane korisnika samo 19 milijuna kuna. Za razliku od konverzije šuma, mjera šumske mehanizacije iznimno je tražena te je u tom sektoru odobreno 100 milijuna kuna u dva navrata. Prema informacijama iz Ministarstva vlada i veliki interes za uređenje infrastrukture. Predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Zdenko Bogović iznio je podatak da je 26 posto hrvatskih šuma u privatnom vlasništvu, što čini oko 600 tisuća hektara površine. Prosječno je to jedno jutro zemlje, što je, tvrdi, nepovoljno. U EU čak je 60 posto šuma u privatnom vlasništvu, a uz zapošljavanje oko četiri milijuna radnika u tom sektoru se ostvari oko 500 milijardi eura prihoda. (PD i VL Nativ tim)