Jedina hrvatska bolnica koja već osam godina posluje pozitivno, prema rezultatima za prva tri tromjesečja ove godine, poslovat će tako i devetu godinu za redom objavio je na konferenciji Hospital Days 2014 u Zagrebu ravnatelj Klinike za ortopediju Lovran Branko Šestan. Tvrdi da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj postavljen na zdravim temeljima, ali se u praksi te promjene u bolnicama ne provode i zato zdravstveni sustav generira gubitke.

Šestan kaže da je on prije osam godina, kad je postao ravnatelj u Lovranu, dobio telefonski poziv da zašto u njegovom tenderu piše da traže toaletni papir u plavoj kutiji. Zatim su ga pitali zašto salvete moraju imati određeni uzorak i tako sve do određenog dizajna ortopedskih proteza.

"Pozvao sam ljude iz nabave i nakon toga smo promijenili praksu, smanjili broj slova i brojki u tenderima, i tako dobili više ponuđača na natječajima, a kao rezultat za isti proizvod od istog proizvođača koji nudi isti dobavljač dobili tri do četiri puta nižu cijenu", kaže Šestan.

Navodi primjer jedne proteze čija je cijena po komadu pala s 16 na svega četiri tisuće kuna. Kaže da je nakon toga shvatio da je za financijsku stabilnost bolnice ključna osoba koja piše tehničku specifikaciju. Dodaje da je on u bolnici već proveo ono što sada država pokušava provesti u cijelom zdravstvu.

"Sustav je zamišljen tako da nagrađuje više pruženih usluga i zato one bolnice koje više rade više i dobiju", kaže Šestan.

Navodi da zato nisu otpuštali, sve službe potrebne bolnici zadržali su u okviru bolnice, štedjeli su u nabavi i tako su od siječnja do srpnja 2012., kada su zadnji put javno objavljeni ti podaci, postali bolnica koja radi najviše ugradnji umjetnog kuka u Hrvatskoj, njih 300. Usporedbe radi, većina ostalih bolnica radila ih je oko 50.

Ravnatelj KBC Zagreb Zlatko Giljević kaže da je bolnica u Lovranu specifičan slučaj. Navodi da KBC Zagreb pokriva veći spektar zdravstvenih usluga od Lovrana i da se u Zagreb dolazi liječiti 80 posto svih pacijenata u Hrvatskoj.

"Mi na transplantacijama godišnje imamo financijski gubitak od 20 milijuna eura, ali svejedno ne odbijamo pacijente što ukazuje da je način financiranja zdravstva neadekvatan", kaže Giljević.

Dodaje da dodatan problem stvaraju i zakoni, jer svaki zakon kaže svoje i na kraju svi rade po zakonu iako to ne vodi u istom smjeru. Navodi da su oni prilično optimizirali sustav uvođenjem tehnologije, odnosno bolničkog informacijskog sustava. Ostatak pak ušteda ovisi o funkcioniranju sustava, kolektivnim ugovorima itd.

Nikica Gabrić, osnivač i ravnatelj privatne Poliklinike Sunce kaže da se u reformi zdravstvenog sustava treba razmišljati i o privatnom zdravstvu. Nažalost, ističe, privatno je zdravstvo danas diskriminirano.

"Privatnici u zdravstvu su u neravnopravnoj poziciji sve dotle dok državno zdravstvo ima monopol na osiguranje, jer time imaju i monopol na pacijente i takvo je stanje dovelo do toga da danas privatno zdravstvo po kapacitetima ne može odjednom primiti ni kombi pacijenata", zaključuje Gabrić.