Za uzgoj vlastitog povrća, voća i bilja ne trebate hektare zemlje, već samo nekoliko tegli i dobre volje. Mnogi će se složiti da nema ništa ljepše od uzgajanja vlastitog povrća pa makar i na najmanjem balkonu ili prozoru. U ovo izazovno vrijeme smanjite stres u dodiru s prirodom i zemljom i napravite svoju inačicu vrta i u urbanim sredinama.

Posadite rajčice, bosiljak, kopar ili, pak, jagode mjesečarke koje rastu do kasne jeseni i od svog balkona napravite maleni povrtnjak što može biti zabava i učenje za odrasle, jednako kao i za najmlađe članove obitelji. Savjete kako pametno iskoristiti prostor, svjetlost, vjetar, što i kad saditi dobili smo od Ivane Duvnjak koja godinama na prozorima i balkonu u stanu uzgaja pravo carstvo bilja.

Ništa bez svjetlosti

“Za uzgoj povrća i začinskog bilja pogodni su balkoni s puno sunca i svjetla, a da su pritom zaštićeni od vjetra. Od prevelike vrućine možete ih zaštititi tendom ili rolo zavjesom od bambusa koju možete prilagoditi po potrebi. Važno je da povrće ima dovoljno prostora za rast, zato radije sadite manje povrća u veće tegle. Povrće i začinsko bilje možete saditi i u manjim teglama, ali je bitna dubina od minimalno 20 centimetara i da je na dnu drenaža od gline kako se ne bi nagomilala voda. Ipak, ključno je da ne pretjerate s količinom tegli jer biste mogli preopteretiti balkon”, objašnjava Ivana Duvnjak.

Prikladni za uzgoj na balkonu su salata, jagoda, rajčice, te začinsko bilje koje nema preveliko korijenje. Ako, pak, želite sijati začinsko bilje najbolje je koristiti ono u trakama jer ne morate raditi prored i dostupna su u svim većim trgovačkim lancima. Jagode je poželjno posaditi u šire, pliće tegle od terakote, a osim preko sjemena možete i čitavu jagodu ubosti u zemlju i sigurno će niknuti koja mladica pogotovo ako je riječ o ekološki uzgojenoj jagodi.

Sjeme rajčice, savjetuje Duvnjak, možete dobiti vrlo jednostavno i bez kupovnog sjemena. Ekološki uzgojenu rajčicu prepolovite i gurnite u zemlju na dubinu 5-7 cm i za sedam do deset dana izlaze prve mladice koje kasnije rasadite u veće tegle.

Cherry rajčice sadite u veće tegle u startu, a uz njih svakako piknite i dragoljub koji ih štiti od nametnika i stabljike osigurajte s potpornjem, najbolje bambusovim štapom. ˝Na sličan način uvijek na prozoru ili balkonu možete imati pastrnjak, peršin ili grmoliki celer. Korijen biljke koju ste kupili u trgovini zabodete u zemlju, lagano zalijete i listove koji izađu u roku par dana možete kidati po potrebi ili ih možete svježe ubrane zamrznuti˝, ističe Duvnjak.

Svježe začinsko bilje poput bosiljka, majčine dušice, vlasca, mažurana koje ste kupili u trgovini u teglama nemojte potrošiti odjednom, već dio razdijelite i presadite u veće tegle. Bilje će tako nastaviti rasti i širiti se, ali pritom morate paziti jer neke se od biljaka ne ‘podnose’. Primjerice bosiljak ne podnosi blizinu mažurana ili kopra, ali zato dobro podnosi blizinu komorača. Timijan (majčina dušica), peršin i krasuljicu je najbolje zasaditi svaku u zasebnim teglama, dok kadulja i vlasac podnose blizinu svog bilja.

Od korijena do nove biljke

“Ako imate sreće i naišli ste na lisnato povrće koje ima razvijen korijen ili barem ostatke korijena, primjerice zelena salata, radič, blitva, špinat, samo ga prebacite u zemlju i pustite da se razviju listovi. Po potrebi berite dok biljka ne ode u cvijet, naime tada postaje gorča, ali i dalje je jestiva. I tikvice se mogu uzgajati na balkonu, ali imajte na umu to da im treba puno mjesta.

Najbolje je na jednu veliku teglu posaditi dvije tikvice i pustiti ih da se penju po ogradi balkona. Ovo je povrće pravi ukras za balkon, a jestivi su i cvjetovi i plodovi”, otkriva Duvnjak.

Lako su uzgojive i paprike i čili, odnosno ljute papričice, jednostavno sjemenke iz paprike ili papričice kupljene u trgovini posijte na dubinu od dva centimetra. Pritom vodite računa o tome da paprike sazrijevaju kasnije, pa ne očekujte rezultat preko noći. Paprike babure i rog moraju biti u dubokim teglama, ne više od tri stabljike po jednoj velikoj tegli i traže potporanj, primjerice bambusov štap ili bilo koji štap koji imate u blizini.

I nezaobilazno proljetno povrće, točnije mladi luk i rotkvice također samo možete zabosti u zemlju te kako kaže Duvnjak – ‘pustiti ih da se debljaju’.

Isto tako ‘debljat će se’ i korijen đumbira. Komad đumbira veličine dva centimetra stavite u vlažnu zemlju tako da dio koji će pustiti izdanak ide prema gore. Svaki put kad iskoristite dio đumbira, komadić ponovno posadite i on nastavlja rasti.

“Zemlja koju planirate koristiti za uzgoj neka bude pognojena ili koristite jednom tjedno tekuće gnojivo za povrće. Da biste osvježili svoj balkon bojama, posadite dragoljub, kadifice i nevene koji su prijatelji i zaštitnici povrća, a ujedno i jestive biljke. Važno je i da svoje bilje zalijevate odstajalom vodom u periodu kasnijeg poslijepodneva i predvečerje kad sunce više nije toliko jako. Ne trebate se bojati ni nesvakodnevnih oblika voća i povrća, evo meni već dvije godine u tegli raste avokado posađen iz eksperimenta. Tijekom zime ga treba staviti u unutarnji, ali hladniji prostor ili ga zaštititi jutenom vrećom. Za godinu dana očekujem prve plodove”, poručuje Duvnjak.