Mnogi u Hrvatskoj ovih dana nervozno provjeravaju vremensku prognozu: traži se odgovor na pitanje koliko bi još zima, a i računi za grijanje, mogli potrajati.

Potrošače su šokirali nekoliko puta veći računi za plin, a energetskoj krizi zbog sukoba Rusije i Ukrajine koja prijeti eskalacijom u rat, ne nazire se kraj. Iako je Vlada prošlog tjedna najavila konkretne mjere pomoć zbog rasta cijena energenata, među kojima i intervencije u porez na dodanu vrijednost, nije izgledno da bi to moglo biti prije travnja.

Kalkulacije s ključnim proračunskim prihodom PDV-om mogle bi poremetiti planirane tokove punjenja državne blagajne uoči podvlačenja crte za euro koncem prvog kvartala, kažu upućeni.

Upitan efekt
Otvoreno je koliko bi intervencije u PDV na energente imale efektivnog dosega s toliko značajnim skokom cijena. Kod plina je manevarski prostor nešto širi s obzirom na stopu od 25 posto, dok je u slučaju struje bitno uži jer se primjenjuje stopa od 13 posto.

Porezno rasterećenje bi najviše osjetili građani i svi oni koji nisu u sustavu PDV-a, dok bi najmanje koristi imale tvrtke i poduzetnici. Istodobno, i najmanje intervencije imale bi značajne fiskalne učinke na proračunske prihode i manjak.

Premijer Andrej Plenković kazao je da Vlada razmatra mjere pomoći uz napomenu da su cijene za kućanstva zajamčene do travnja ove godine “do kada građani neće osjetiti rast na svojim računima”.

No, segment “ne-kućanstava”, koji osim poduzetnika čine i korisnici poput pučkih kuhinja, neprofitnih udruga, domova za nezbrinutu djecu ili bolnica (među kojima zakon ne čini razliku) već je osjetio udar skoka cijena.

“Računi građanima 1. travnja neće skočiti pet puta, neće ni 100 posto. Doći će do korekcije računa, mi radimo da to bude što je moguće manje”, rekao je o cijeni plina u utorak ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić napomenuvši da država neće namirivati milijarde kuna gubitaka koja su stvorila poduzeća u vlasništvu lokalnih samouprava.

Iz zagrebačke Gradske plinare, međutim, ranije su najavili da bi građanima računi za plin mogli porasti i do 70 posto.

S populističkim fokusom na kućanstva, a zanemarujući gospodarstvo, Vlada kupuje vrijeme do kraja prvog kvartala igrajući na kartu eura.

Tome u prilog ide i to da je već početak veljače, kada je glavnina sezone grijanja iza nas, barem njezinog najhladnijeg dijela. “Očito je ocijenjeno da je manja šteta pustiti da se više cijene energenata preliju na proizvode potrošačke košarice jer treba vremena da se cijene ‘odozdo’ ukalkuliraju na potrošačku košaricu, no to produbljuje percepcijski problem da je stvarna inflacija osjetno viša nego ona službena”, kaže nam sugovornik koji je želio ostati anoniman.

Nezaustavljivo poskupljenje
Suočeni s energetskim udarom koji je račune za plin povećao u nekim slučajevima 4-5 puta, iz poduzetničkih krugova najavljuje se nezaustavljivo poskupljenje, od obrtnika poput frizera, automehaničara, autopraonica, postolara, sve do velikih proizvođača kojima su skočile ulazne sirovine.

Službena stopa inflacije u prosincu je bila na najvišoj razini od 2008. dosegnuvši 5,5 posto na godišnjoj razini. “U takvom scenariju uzlaznog trenda cijena priključit će se skuplji energenti, slijedi porast cijena tijekom sezone kada će se pokušati nadoknaditi raniji gubici pa će se na cijelu priču nadovezati dvojno iskazivanje cijena zbog eura.

Prevladat će negativna percepcija prema euru jer će izgledati da je euro kriv za rast cijena”, očekuje ekonomist Željko Lovrinčević.

Kao drugu mjeru premijer Plenković najavio je povećanje naknada za socijalno ugrožene građane te proširenje njihovog opsega i na plin.

Razmatra se i revizija naknada u konačnom izračunu cijene plina i struje pri čemu se od državnog HEP-a očekuje da dio tereta preuzme na sebe.