Prošlogodišnje vremenske nepogode, mraz u travnju te poslije suša, utjecale su na znatno smanjenje proizvodnje svih važnijih vrsta povrća i voća, što potvrđuju i prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku po kojima se pad kreće i do 60 posto primjerice kod jabuka i krušaka, a veća se proizvodnja bilježi samo kod tri kulture – mrkve, mandarina i maslina.

Po podacima DZS-a, lani je proizvedeno 44,7 tisuća tona jabuke, što je 60 posto manje nego u godini prije kada je proizvodnja jabuka bila oko 113 tisuća tona. Prošle je godine u intenzivnoj proizvodnji za tržište proizvedeno 37,4 tisuće tone tog voća, dok je u ekstenzivnim voćnjacima, pretežito za vlastite potrebe, proizvedeno 7,35 tisuća tona jabuka.

Krušaka je lani proizvedeno 61 posto manje nego 2011. godine, ili 3,45 tisuća tona, a većina je te proizvodnje, 2,2 tisuće tona, bila pretežito za vlastite potrebe.

Šljiva je prošle godine proizvedeno nešto više od 15 tisuća tona, ili 59 posto manje nego godinu prije, a breskvi nektarina 6,1 tisuću tona, što je pad za 48 posto.

Proizvodnja višanja smanjena je za 44 posto, na 5,9 tisuće tona, a trešanja je proizvedeno 4,8 tisuća tona, što je 22 posto manje nego 2011.

Službena statistika rast proizvodnje bilježi samo kod mandarina kojih je lani proizvedeno 49,8 tisuća tona, ili 18 posto više nego godinu prije, te maslina kojih je proizvedeno 50,9 tisuća tona, što je godišnji porast za 62 posto.

Kod povrća je lani porasla samo proizvodnja mrkve i to za 42 posto, na 15,3 tisuće tona. Mrkve je pritom za tržište proizvedeno 13,5 tisuća tona, a preostalo se odnosi na proizvodnju u povrtnjacima pretežno za vlastite potrebe.

Proizvodnja salate (sve vrste) lani je smanjena 43 posto, na 5,2 tisuće tona, a paprike 27 posto, na 14,5 tisuća tona.

Pad od 41 posto bilježi se kod proizvodnje bijelog kupusa, a za 29 posto kod proizvodnje rajčica. Bijelog kupusa lani je proizvedeno 23 tisuće tona, a rajčica 25,4 tisuće tona.

Najveći pad proizvodnje kod povrća zabilježen je kod poriluka, za 50 posto, na 885 tona.

Statistika bilježi i pad proizvodnje grožđa, za 10 posto, na 183,5 tisuća tona, a riječ je o proizvodnji na 29 tisuća hektara.