Dan nakon izbora dobra je prilika da se novi saborski zastupnici i članovi buduće vlade fokusiraju na pitanja koja muče male i srednje poduzetnike, one koji čine 99 posto realnog sektora u Hrvatskoj, zapošljavaju 72,2 posto radnika, generiraju 58 posto ukupnih prihoda i ostvaruju 63,5 posto bruto dobiti.

Poslovni dnevnik razgovarao je s 14 takvih poduzetnika koji dolaze iz različitih sektora počevši od poljoprivrede i tekstilne industrije preko turizma, pametnih gradova pa sve do startupa, umjetne inteligencije i svemirske industrije. Brojni su odbili dati komentar.

Među njima i neki od najrazvikanijih i najuspješnijih malih i srednjih poduzetnika. Pojasnili su kako im je nezahvalno komentirati što bi bilo dobro da političari naprave kad je za ove izbore veći broj poduzetnika i sam ušao u politiku. Za mišljenje i prijedloge smo stoga pitali isključivo one poduzetnike koji nisu aktivni članovi političkih stranaka i nisu politički angažirani. Fokus držimo samo na gospodarstvu.

Krenimo od poljoprivrede. Član udruge Hemperion i mladi poduzetnik i aktivist Goran Bivol već se dvije godine bavi uzgojem konoplje, a Vladu RH poziva da otvori bolje prilike za mlade kroz poboljšanje regulative.

“Iako se nalazim u Evidenciji proizvođača konoplje Ministarstva poljoprivrede, država i Vlada onemogućile su korištenje punog potencijala biljke s ograničenjem od 0,2% THC-a, iako u drugim državama to ograničenje stoji na 1% THC-a, a time su onemogućili i investicije i povlačenja sredstava kako iz privatnog sektora, tako i iz EU fondova“, pojašnjava Bivol. Naglašava i da je to izgubljen novac koji je mogao ojačati hrvatsku poljoprivredu i državni proračun.

“Poruka novoj vladi je stoga: slušajte struku i dajte joj na važnosti, rasteretite one koji stvaraju vrijednost. Nije dovoljno uspoređivati se s drugim državama i obećavati dok nas se guši nametima i birokracijom. Mlađoj generaciji su ruke vezane u startu; u školi premalo prakse, previše nepotrebne teorije”, kaže Bivol. Navodi da mladi dolaze sa znanjem koje ne znaju primijeniti osim ako se ne educiraju sami. “Poslodavci traže iskustvo koje mlad čovjek nema i zato traži posao vani. Kvalitetnu radnu snagu je teško zadržati, a mi ne možemo konkurirati plaćama i uvjetima državama u koje već nekoliko generacija odlazi u velikom broju”, kaže Goran Bivol.

VeeMee je digitalna platforma u poljoprivrednom i trgovačkom sektoru zahvaljujući kojoj kupci znaju podrijetlo hrane, dok proizvođačima omogućava povećanje prodaje. Osim što koristi umjetnu inteligenciju i blockchain, tijekom korone startali su s projektom digitalne tržnice. No, i oni očekuju podršku nove vlade, u čemu je suosnivač Marko Kozjak bio jasan:

“Treba nastaviti s reformama kojima se ubrzava, olakšava i pojeftinjuje poslovanje malim tvrtkama, pogotovo u smislu ubrzavanja digitalizacije državnih usluga. Treba omogućiti pravnu sigurnost ulagačima tako da se zakoni ne mijenjaju često i da raznorazne agencije/uprave/inspekcije imaju primarno savjetodavnu, a tek onda represivnu ulogu.

Male poduzetnike moralo bi se osloboditi obaveznih pretplata, članarina i naknada od kojih nemaju koristi. Optimizirati procese državnog aparata uvođenjem novih tehnologija poput AI-ja i blockchaina. Planski i transparentno analizirati i ukloniti regulatorne prepreke. Važna je i transparentnost rada državnih i lokalnih institucija uz praćenje mjerljivih pokazatelja rada, korisnosti i uspješnosti. Trebalo bi zatvoriti sve državne i lokalne strukture i jedinice koje nemaju mjerljive koristi.”

U poljoprivredi primjećuje česte promjene strategije razvoja, umjesto da je cilj bila Hrvatska koja je više samoodrživa i konkurentnija na globalnom tržištu. Treba, kaže, pratiti jesu li poticaji usmjereni pravim poljoprivrednicima.

Izbjeći dosadašnje greške

U Hrvatskoj je s vremenom napokon “prodisala” i tekstilna industrija, no i dalje je potrebna jača suradnja s vladom. Razgovarali smo s Mateom Pirić, mladom poduzetnicom i direktoricom marketinga u Naftalini, tvrtki koja se održala više od 35 godina.

“Novoj vladi poručujemo da moraju biti konstruktivni i jasni, otvoreni za dijalog i hrabri u provođenju reformi. Mi mladi poduzetnici želimo biti dio pozitivnih promjena kojima je cilj bolje društvo”, kaže Pirić koja pozdravlja Vladine mjere skraćenog radnog tjedna, a od nove traži da se ta mjera zadrži kao trajna. “Smatram da bi u razmatranje trebalo sljedeće – model za smanjenje PDV-a za proizvođačke djelatnosti, plaćanje PDV-a po naplati, nastavak mjera za najugroženije, smanjenje poreza na dohodak i dobit, ukidanje parafiskalnih nameta i poreza za reinvestiranu dobit”, poručila je.

Pređimo na turizam. O tome što žele oni koji se bave najjačim segmentom gospodarstva pitali smo ne iznajmljivače, hotele i ugostitelje već one koji im pomažu da budu efikasniji.

Trpimir Kvesić, direktor i suosnivač InSkyja, preko čijeg se softvera lani bukiralo svako deseto noćenje u Hrvatskoj i koji radi s osam od 13 najvećih hotelskih lanaca u nas, kaže da nova vlada ne smije ponavljati greške svih prijašnjih koje se prvo vrijeme bave same sobom i kadriranjem svojih članova.

“Već na ljeto treba strateški prionuti izvoznim industrijama, dati IT-ju mjesto koje zaslužuje i potaknuti digitalizaciju, a pokretač tu ne bi smjela biti samo pandemija nego se valja planskim pristupom identificirati kao zemlja koja je predvodnik u uvođenju digitalizacije, AI-ja, robotike te da ta Hrvatska u regiji bude najsnažnija asocijacija za nove tehnologije”, kaže Kvesić.

Slično navodi i Mate Kostovski, direktor i osnivač Lemaxa, našeg najvećeg izvoznik turističkog know-howa. Kaže da je prije svega važno postaviti jasne, mjerljive ciljeve za gospodarstvo.

“Izuzetno je bitno da sve institucije, a i oporba budu ujedinjene oko zajedničkih ciljeva te da svi vuku u istom smjeru ka njihovu postizanju. Mogu postojati prijepori oko načina kako postići ciljeve, ali ne i oko samih ciljeva”, kaže Kostovski.

Boran Lončarić, direktor i susonivač GDi grupe, navodi da postoji potreba za promišljenim i sustavnim “New Dealom ili Mashallovim planom” koji bi zahtijevao hitno olakšanje rada s obzirom na krizu, istodobno i radikalnije, inovativnije i sustavne zahvate i mjere za podršku gospodarstva, smanjenje opterećenja, ulaganje u obrazovanje i kadrove te pozicioniranje u novoj makroekonomskoj slici koja će nastati poslije ove krize.

“U izradu tih mjera, vlada uz financijske i ekonomske stručnjake mora uključiti i gospodarstvenike iz realnog sektora, jer samo tako može dobiti pravu sliku i donijeti mjere koje će imati najveći efekt”, kaže Lončarić. Navodi da njegova tvrtka njeguje kulturu brze prilagodbe, a tehnološki surađuje i s državnim i gradskim tijelima, kao što su vatrogasci i druge javne službe. “Logično je da svi pokušamo žurno pridonijeti podršci aktivnosti tih službi, pogotovo u ovo doba krize, a za to je potrebno pojednostavljenje suradnje obiju strana, i gospodarstva i javne uprave”, kaže Lončarić.

Otužna realnost

Ivan Mrvoš, direktor i osnivač Includea, proizvođača pametnih klupa i miljenik ulagača, kaže da tijekom ljeta, a i do kraja godine, nova vlada ne može napraviti mnogo za poduzetnike.

“Ipak mogu pripremiti set konkretnih mjera koje će se početi provoditi u 2021., a one trebaju uključivati: smanjenje represije raznih izmišljenih inspekcija prema poduzetnicima kao i nepotrebnih davanja, poboljšanje investicijske klime kroz poboljšanje pravosudnog sustava i tu bih se zapravo zaustavio”, kaže. Navodi da treba biti realan te da nijedna vlast u 30 godina u cijelome mandatu nije uspjela samo jednu od ovih točaka provesti.

U softverskoj industriji, najbržerastućem izvozniku, razgovarali smo s tvrtkama koje imaju iskustva u preokretanju poslovnih modela naglavačke, izvozu u SAD i otkrivanju novih tržišta. Goran Kalanj, osnivač i direktor Serengetija, zagrebačke tvrtke koja je razvikani indijski model outsourcinga prva preokrenula naglavačke i time skočila na treće mjesto najbržerastućih softverskih tvrtki u srednjoj Europi, kaže da u sve digitalnijem svijetu, visoki standardi usluga postaju norma, a postavljaju ih pružatelji tih istih usluga, bez obzira na to iz koje su industrije.

“Digitalni potrošač je digitalni građanin, a i digitalni poduzetnik te zato vlada treba pokrenuti digitalizaciju i optimizaciju procesa u javnoj upravi, ta promjena mora biti imperativ”, kaže. Navodi da bi digitalizacija imala višestruki učinak na konkurentnost i bolju poduzetičku klimu te efikasniju javnu upravu.

“Najgore bi bilo da se, nakon što smo se uvjerili da mnoge stvari mogu funkcionirati bez fizičke prisutnosti, nakon krize opet vratimo na klasični potpis, pečat, papire i šaltere”, pojašnjava Kalanj.

Hrvoje Smolić, direktor i osnivač Qualije, softverske tvrtke koja je među prvima počela izvoziti u SAD, navodi da bi nova vlada trebala analizirati svrhu postojanja svih agencija, ukinuti nepotrebne namete, plaćanje PDV-a po naplati zauvijek, provesti pomirbu privatnog i javnog sektora i u škole uvesti edukaciju o financijskoj pismenosti.

“Propisi koji se tiču izgleda ureda, poput izgleda table na cesti, grba, radnog vremena, silne evidencije koje poslodavci moraju voditi te slični propisi – neka se objedine na jednom mjestu, neka se prođe kroz njih, vidi što se treba ukinuti te da zaključak bude dostupan svim poduzetnicima”, kaže. Dodaje i da se mora provesti pomirba javnog i privatnog sektora, jer nije točno da svi privatni poduzetnici varaju.

“Ne treba im pristupiti kao kakvom lopovu. Državni službenici su tu da pomognu, educiraju te pribjegnu kažnjavanju kao krajnjoj mjeri. Ne znam kako se očekuje da poduzetnik zna sve pravilnike svih agencija, a svaka ima svoj inspektorat. Ako oni nisu u stanju naučiti sva pravila, nismo ni mi”, kaže Smolić.

Kristian Ćurković, partner i suosnivač Adscannera, kaže da je korona kriza utjecala na poslovanja i natjerala privatni sektor na prilagodbe. Dodaje da se puno tvrtki priprema na dugoročan rad od kuće ili kombinaciju.

Vrijednost umjesto papirologije

“Bilo bi korisno kada bi se napravio tzv. reflect back odluka donesenih zadnjih mjeseci i sve one dobre pokušalo što prije potkrijepiti zakonskim aktima kako bi poduzetnici što manje vremena gubili na papirologiju, a više se posvetili stvaranju novih vrijednosti”, kaže.

Treba prepoznati da Hrvatska osim turizma sa svojom dobrom tehnološkom infrastrukturom i izvrsnim ekspertima može kreirati druge grane industrija kako bi bila otpornija. “Ne trebamo težiti onome što nemamo već graditi na onome što znamo te pokušati zadržati ljude ”, kaže.

Albert Gajšak, osnivač i direktor CircuitMessa, koji vodi novu Kickstarter kampanju, naglasak stavlja na tri stvari. Prvo navodi da je besmisleno ukidati mjere za zapošljavanja ljudi s burze i samozapošljavanja pošto država ne bi trebala prestati poticati nove poduzetničke pothvate.

“Situacija je ozbiljna i treba pomoći poduzetnicima koji su najzahvaćeniji korona krizom, ali postoje tvrtke koje su se uspjele prilagoditi i proširiti poslovanje poput CircuitMessa u kojem smo u 2020. zaposlili dvije nove osobe i nastavljamo s potragom za novom radnom snagom”, kaže. Drugo, ističe da se vlada treba pozabaviti Hrvatskom poštom.

“Neugodno sam se iznenadio što Hrvatska pošta već tri godine nije u stanju usuglasiti rabatnu politiku kako bi potaknula poduzetnike poput mene koji jako ovise o slanju paketića diljem svijeta. Trenutačno CircuitMess ima cijene slanja paketića kao bilo koja fizička osoba koja šalje paket godišnje, a lani smo ih otpremili 5000”, kaže Gajšak i ističe da su prisiljeni pakete slati preko Slovenske pošte. Konačno, ističe da treba potaknuti stvaranje kvalitetnijih računovodstvenih softvera.

“Oni koje koristi većina poduzetnika u Hrvatskoj su sramota. Nemaju integracije s bilo kojim modernim servisom, zahtijevaju puno manualnog rada, offline su i outdated. Kako bi olakšali poduzetnicima i povećali točnost, treba smanjiti broj kazni i olakšati usklađivanje sa zakonima jer poduzetnici dobivaju kazne zato što nemaju vremena cijeli dan čitati zakone. Takve stvari trebaju biti automatizirane”, kaže Gajšak.

Razgovarali smo i s liderima u tech inovacijama na globalnoj razini, koji se bave umjetnom inteligencijom i rješenjima za svemirsku industriju. Mislav Malenica, osnivač i direktor startupa Mindsmiths te predsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, od vlade očekuje da prepozna AI kao priliku za razvoj gospodarstva kakvu Hrvatska nije imala od osnutka.

Isplati se riskirati

“Ne smije gubiti vrijeme čekajući upute iz Bruxellesa, već bi trebala kroz neposredan dijalog s poduzetnicima definirati prilike i preuzeti razuman rizik. Hrvatska je u jedinstvenoj poziciji unutar EU jer, poput Estonije nekoć, nema što izgubiti ako nacionalni identitet gradi na temeljima napredne tehnologije, poglavito umjetne inteligencije”, kaže Malenica.

Realno je da neće svi projekti uspjeti, ali oni koji uspiju mogu postati odličan izvozni proizvod u sve zemlje koje sjede i čekaju da netko drugi preuzme rizik i pronađe dobitnu formulu. “Alati poput javne nabave inovativnih rješenja već su tu, a od vlade očekujem dijalog, viziju i odlučnost u primjeni”, kaže Malenica.

Tomislav Bronzin, osnivač i direktor Citusa, tvrtke s najviše međunarodnih nagrada za inovacije, kaže da gospodarstvo treba biti prioritet nove vlade, a mora mu se posvetiti na strateški i profesionalan način, koji se neće samo baviti hitnom pomoći zbog Covida-19 nego i omogućiti razvoj gospodarstva i poticanje privatnog investiranja u nove proizvode i tržišta, čime će se stvoriti i nova radna mjesta.

“Vlada hitno treba izraditi plan mjera (3+3) za pomoć gospodarstvu zbog Covida-19 koje imaju jasne kriterije, kao i novu strategije pametne specijalizacije (S3) koja uvodi ICT kao novu vertikalu/tematsko prioritetno područje, jer bez nje nijedna tvrtka neće moći povući dostupna EU sredstva u novoj perspektivi 2021-2027”, kaže Bronzin.

Dodaje da je bitno da država pokrene inovativne javne nabave, koje će MSP-u omogućiti stvaranje inovativnih i globalno konkurentnih proizvoda s lokalnom referencom i gospodarske diplomacije za podršku nastupa tvrtki na novim tržištima. Važno je dovršiti nacionalni plan digitalne transformacije gospodarstva, u skladu s “Resilient Green Digital Europe”, koji mora imati definirane ciljeve, rezultate i konkretne aktivnosti, a s kojom će se planirati ulaganje od barem 80% iznosa u privatni sektor.

Toni Jelavić, direktor i suosnivač Amphinicy Technologiesa, prve hrvatske tvrtke koja se bavi svemirskom industrijom, od nove vlade očekuje da ukine porez na reinvestiranu dobit i omogući tvrtkama da investiraju u R&D kroz tih 18% poreza koji moraju platiti. I drugo, da ukine obveznu članarinu za HGK.

“Te su stvari realne i izvedive, smanjuju troškove tvrtkama, koje mogu novac preusmjeriti u razvoj. HGK bi mogao funkcionirati na tržišnim osnovama, financiran dobrovoljnim članarinama”, zaključuje Jelavić.