U rezultate poduzetnika, i dobre i loše, duboko su utkani i izvori financiranja. Tako su i u priči o trendovima poslovanja nefinancijskih poduzeća i najuspješnijim predstavnicima tog sektora neizostavan dio i banke. Nakon što je već četiri-pet godina i kod banaka i kod njihovih klijenata naglašen oprez u preuzimanju rizika, rezultat čega je i kopnjenje bilančnog potencijala ispod 400 milijardi kuna, na poslovanje bankarskog sektora prošle su godine presudno ipak utjecala zbivanja i prijepori vezani uz slučaj “švicarac”. Dakle, ponajprije poslovanje sa stanovništvom. 
Ta je saga dala i glavni pečat negativnom rezultatskom predznaku bankarskog sektora. A dok je on prvi put nakon 17 godina zabilježio gubitak, poduzetnici su uz porast prihoda lani ostvarili i značajno (neto) povećanje dobiti. Slučaj konverzije kredita vezanih uz franak svakako je zasjenio niz drugih važnih procesa koji već neko vrijeme obilježavaju ambijent bankarenja (i) u Hrvatskoj. 

Rasprodaja loših kredita

U drugi plan pale su neke bitne odrednice poslovnog okruženja poput pada kamatnih stopa i jače afirmacije kunskog kreditiranja, ali i repova krize koji su se očitovali u kvarenju i starenju kreditnog portfelja, procesu razduživanja te intenziviranju aktivnosti čišćenja bilanci. 

Među ostalim, u rješavanju loših kredita i lani, a naročito ove godine sve se češće poseže za prodajom tih potraživanja za to specijaliziranim igračima. Lani je npr. riješeno 2,8 milijardi kuna potraživanja, a unatoč diskontima uz koje su prodana te su prodaje s obzirom na malu knjigovodstvenu vrijednost tih plasmana u bilancama, donekle ublažile iznos iskazanog gubitka, ali i pridonijele da se nakon dugo vremena udjel loših kredita počne smanjivati.       

Dok su poduzetnici u odnosu na prethodnu godinu gotovo udvostručili pozitivan skor dobiti, bankarski sektor je zaronio u gubitak. Ukupna dobit poduzetnika premašila je minuse tvrtki gubitaša za 17,1 milijardu kuna (godinu prije za 9,7 milijardi kuna), dok je bankarski sektor iskazao 4,7 milijardi kuna gubitka, nakon što je godinu prije zaključio s 2,1 mlrd. kuna dobiti prije oporezivanja. Pritom je više od polovine banaka (njih 16) poslovalo s gubitkom, dok ih je godinu prije u minusu bilo 12. 

Od vodeće petorke, na koju otpada gotovo 75 posto ukupne bankarske aktive, samo su Privredna banka Zagreb i SG-Splitska banka uspjele pored apsorbiranja troška konverzije završiti godinu u plusu, premda za njih skromnom. Takav splet okolnosti pogurao je Hrvatsku poštansku banku, aktivom daleko manju, ali i lišenu problema CHF kredita, na treće mjesto prema iskazanoj dobiti.    

Potraga za 'sigurnom lukom'

Manjim dijelom gubici povezani sa “švicarcem” trasirani su još početkom godine, kad je švicarska središnja banka pod pritiskom investitora u potrazi za “sigurnom lukom” odustala od branjenja kote 1,20 CHF za euro, a Vlada odgovorila zakonskom intervencijom kojom je fiksirala obračunski tečaj za otplatu kredita u toj valuti. Glavnina gubitka zacementirana je pak najesen, kad je usvojen model konverzije koji je za rezultat imao bankarska knjiženja golemih dodatnih rezervacija. Trošak konverzije procijenjen je na oko sedam milijardi kuna ili više od dva posto BDP-a, što je uvelike premašilo (pozitivan) operativni rezultat banaka. A on je i mimo toga već neko vrijeme pod pritiskom, kao što je i ukupna profitabilnost banaka već unatrag nekoliko godina u znaku stagnacije. 
Konverzija CHF kredita osjetno je utjecala i na smanjenje stanja ukupnih kredita i aktive banaka, ali je istodobno pridonijela i smanjenju udjela takozvanih loših kredita u kreditnim portfeljima banaka nakon višegodišnjeg rastućeg trenda tog udjela. Utjecaj konverzije na stanje volumena kredita, pak, zakrilio je i pozitivne tokove kreditne aktivnosti koje u središnjoj banci ističu komentirajući kretanja u prvim mjesecima ove godine, ali i nešto ranije.

“Banke u Hrvatskoj mogu i žele financijski pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora koji mora postati generator gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Fokus banaka pritom primarno treba biti na klijentu i njegovim potrebama, uz minimalnu razinu državnih intervencija i smanjenje novih regulatornih zahtjeva”, formula je koju za ubrzanje gospodarskog oporavka i odgovarajuću podršku banaka dobitnom smatra Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische banke. 
Najvažniji preduvjet zadržavanja pravca oporavka hrvatskog gospodarstva u 2016. svakako je stabilnost političkog i pravnog okvira bez kojeg nema povjerenja investitora, rasta investicija i razvoja realne ekonomije, smatra prvi čovjek Erstea. Ističe i kako će ta banka  “nastaviti pratiti financijske potrebe građana, ali snažan fokus i dalje će biti na poduzetničkom bankarstvu, kao i na praćenju svih kvalitetnih projekata koji općenito potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti”. 
Poput većine predstavnika bankarskog sektora, mišljenja je da je i u godinama koje su pred nama politički rizik, odnosno niska razina pravne i političke stabilnosti jedan od najvećih izazova”.

Podrška matice

U Privrednoj banci naglašavaju kako su unatoč negativnom utjecaju proisteklom iz konverzije CHF kredita uspjeli ostvariti pozitivan rezultat, čime se njihovo poslovanje, kažu, pokazalo otpornim i stabilnim. 

“Banka i njena ovisna društva, uz značajnu podršku dugogodišnjeg strateškog partnera Intese Sanpaolo, uspjela je u najvažnijim poslovnim aspektima postići znatno bolji uspjeh od konkurencije”, ističu u Upravi PBZ-a, jedinoj od vodećih banaka u kojoj se nije dogodila promjena na vrhu. 
Dugogodišnji čelnik banke Božo Prka smatra da je za uspješnost ključna provedba promišljene poslovne strategije, izgrađene na odnosu s klijentima, kao i vrlo raznolikom izvoru prihoda. “To nam je omogućilo da ostanemo na pravom putu, zadržimo pod kontrolom rizike bankovnog poslovanja te i u pomanjkanju pozitivnih makroekonomskih signala zadržimo snagu ostvarivanja prihoda”, kaže. Važnim doprinosom tome smatra i odluku da dijelom portfelja loših plasmana upravljaju na fleksibilan, razborit i brz način. “Time smo postigli povećanu prodaju portfelja loših plasmana, bolju naplatu i poboljšan proces refinanciranja. Posljedica takvih aktivnosti je smanjenje udjela loših plasmana uz istovremeno povećanje omjera pokrića čime smo se dodatno osnažili za buduće izazove”, kažu u Upravi PBZ-a. 

Dizanje apetita

To podrazumijeva i dizanje apetita prema novom kreditnom rastu, naročito u sektoru poduzeća. Hoće li do njega doći i u Raiffeisen banci, čija matična banka u velikom postkriznom pospremanju u proteklih nekoliko godina reducirala regionalne operacije? 

“Korporativni sektor je visoko zadužen, ali skoro dvije trećine dugova poduzeća čini prekogranično financiranje. Najbolji klijenti mogu se povoljno zaduživati u eurima direktno u inozemstvu. Naime, izvore za financiranje korporativnih kredita unutar eurozone banke mogu povlačiti od Europske središnje banke praktično bez troška. Budući da domaći financijski sustav nije konkurentan ponudi iz inozemstva u području eurskog financiranja, banke iz Hrvatske mogu konkurentno nuditi kunske kredite”, objašnjava Michael Georg Müller, predsjednik Uprave RBA. 
Dodaje kako prostor za rast korporativnog portfelja nalaze u tome da dio tih kredita vrate u zemlju, s tim da je pritom neizbježna valutna promjena strukture korporativnih kredita, iz eura u kune.
“Gospodarstvo ne može funkcionirati bez usluga financijskoga posredovanja pa je održavanje zdravoga financijskog sustava definitivno u općem interesu. Hrvatska je zadržala financijsku stabilnost u razdoblju svjetske financijske krize kao i za vrijeme eskalacije dužničke krize na europskoj periferiji. No, u javnosti prevladava stav da je stabilnost financijskoga sustava sama po sebi neupitna pa se učestalo špekulira sa zahtjevima za intervencijama u monetarni i financijski sustav”, upozorava Müller. 
Godinu 2015. i on će pamtiti upravo po administrativnim intervencijama u ugovorne odnose s klijentima kojima je zakonodavna vlast na račun banaka amnestirala dužnike od negativnih učinaka aprecijacije franka. Jednokratni negativni učinci propisa o toj konverziji dvostruko su nadmašili rezultat te banke iz redovnoga poslovanja, zbog čega je ostvaren gubitak od 241 milijun kuna. 

Uspješna obrana 

Ipak, i u toj banci, kao i na razini bankarskoga sektora, razina kapitaliziranosti lani nije narušena, kao ni sposobnost banaka da zadovolje potražnju za kreditima na domaćem tržištu. Domaći financijski sustav uspješno je obranjen od utjecaja financijskih kriza iz okruženja zahvaljujući mukotrpnom procesu jačanja povjerenja klijenata, podcrtava čelnik RBA. Ali i dodaje da se nepromišljenim mjerama povjerenje može lako narušiti. 
“U tom slučaju bi financijski sustav umjesto faktora stabilizacije mogao postati uteg za gospodarstvo s negativnim posljedicama na rast i zaposlenost. Nadam se da će prevladati stav o nužnosti održavanja stabilnosti financijskoga sustava, a time i važnosti razvoja financijskog posredovanja kao značajnoga čimbenika oživljavanja gospodarskoga rasta”, zaključak je oko kojega među bankarima sigurno nema prijepora.