Potez mađarske vlade koja je naložila upravi MOL-a da napravi reviziju portfelja te kompanije i ako je potrebno, pripremi nužne korake za prodaju Ininih dionica, očekivan je i ima ekonomski rezon, smatra stručnjak za naftni i plinski biznis Davor Štern, dok predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić taj potez drži političkim, s golemim štetnim posljedicama za Hrvatsku.

Štern: Očekivani potez

"To je relativno očekivan potez pri čemu smatram da se mađarska Vlada rukovodi više poslovnim, a manje političkim razlozima", rekao je Štern za Hinu.

Smatra da bi se većina dioničara, koja bi se našla u takvoj situaciji, ponijela slično, jer mora voditi računa o vrijednosti i perspektivi svoga portfelja.

Upitan je li realno očekivati da MOL proda Inine dionice, Štern odgovora da bi to moglo biti realno pokažu li potencijalni kupci interes.

Jurčić: Štetan potez za Hrvatsku

Ljubo Jurčić, pak, drži da je riječ o izrazito negativnom potezu za Hrvatsku, jer susjedna, prijateljska zemlja koja je uklopljena u isti međunarodni sigurnosni i politički sustav kao Hrvatska, de facto poziva svog investitora da se povuče iz Hrvatske ocjenjujući da je on diskriminiran i da nije siguran.

Ta poruka, kaže Jurčić, šalje negativnu poruku investitorima, koja prerasta u politički i diplomatski skandal, da se Hrvatska ne drži ni vlastitih niti međunarodnih propisa.

Podsjeća da je na snazi Zakon o privatizaciji Ine koji je Hrvatska donijela samostalno i koji se dezavuira u nizu izjava članova Vlade.

Jurčić podcrtava da je MOL vlasnički udjel u Ini stekao zakonito, a da su potom dioničari međusobno uredili sustav upravljanja. Ako je pritom bilo kaznenih djela kao što je podmićivanje, uvijek odgovora odgovorna osoba, a ne tvrtka, napominje Jurčić.

Dekanić i Zelić: Riječ je o pravnom pitanju

Energetski stručnjaci, profesor na Rudarsko-naftno-geološkom fakultetu Igor Dekanić i akademik Mirko Zelić, član HAZU-ova Razreda za tehničke znanosti, nisu htjeli komentirati nalog mađarske Vlade upravi MOL-a naglašavajući kako je riječ o pravnom pitanju.

Zelić je Hini, govoreći o poslovanju Ine u kojoj MOL ima 49,1 posto vlasništva, rekao kako je pogrešno što je MOL na čelo Ine doveo svog čovjeka.

"Mađari su time sebi napravili medvjeđu uslugu. To nije uobičajeno u naftnom biznisu jer većina kompanija, kad kupuje neku tvrtku, na čelo dovodi lokalni menadžment", rekao je Zelić navodeći kao usporedbu većinu hrvatskih banaka koje su, kako je rekao, i u 90 postotnom stranom vlasništvu, ali im je menadžment iz Hrvatske.

Mađarska vlada dala je nalog upravi MOL-a da napravi reviziju portfelja te kompanije i ako je potrebno, pripremi nužne korake za prodaju Ininih dionica, priopćio je ured mađarske vlade za informiranje agenciji MTI.

Vlada je također dala nalog ministarstvu pravosuđa i upravi nacionalne agencije za upravljanje imovinom, koja upravlja dionicama MOL-a u državnom vlasništvu, da ispita moguće zakonske korake u građanskom i kaznenom pravu koji bi se mogli poduzeti u vezi s optužbama protiv Mađarske i MOL-a u slučaju MOL-Ina, prenosi agencija MTI.

Do reakcije mađarske vlade došlo je nakon što je raspisana crvena Interpolova međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog (EUN) za predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj.

Hrvatsko pravosuđe sumnjiči Hernadija da je s deset milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi upravljačka prava u Ini prepustio MOL-u, a zbog čega je Sanader lani prvostupanjskom presudom osuđen na deset godina zatvora.

MOL ima 49,1 posto udjela INA-e, a hrvatska Vlada 44,84 posto.