Prema posljednjim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Slovenija će do 2029. godine – s obzirom na očekivanu razliku u stopama gospodarskog rasta – po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.

Po tom pokazatelju Slovenci su već ispred Grčke, Portugala i Španjolske. Nakon ovogodišnjeg realnog rasta BDP-a od 2%, MMF Sloveniji u 2025. predviđa jačanje gospodarske aktivnosti od 2,5%, a potom oko 2,7% za iduće godine.

Takva će gospodarska dinamika, iako niža nego u godinama prije izbijanja pandemije Covida-19 i s oporavkom nakon koronavirusa 2021., prema prognozama fonda znatno nadmašiti one članica EU na zapadu i jugu Europe, čime će Slovenija postupno smanjivati razvojni zaostatak za najrazvijenijim zemljama Europe.

Već pretekli Španjolce
Dok je ove godine slovenski BDP po stanovniku, izražen u standardima pariteta kupovne moći, zaustavljen na vrijednosti od 53.290 dolara, već 2029. trebao bi dosegnuti 66.680 dolara, ako se obistine prognoze MMF-a.

To bi bilo više od očekivane vrijednosti ovog pokazatelja za Italiju, za koju se očekuje porast sa 56.910 dolara standarda kupovne moći ove godine na 64.830 dolara u 2029. Također, treba napomenuti da su razvojne razlike unutar Italije velike te da njen sjeverni dio uglavnom važi za jedno od razvijenijih područja u Europi, dok je jug i dalje u stanju slabe razvijenosti.

U Hrvatskoj, koja je 2013. godine ušla u Europsku uniju, BDP po stanovniku prema kupovnoj moći ove će godine prema prognozama MMF-a dosegnuti 45.700 dolara, a za 2029. godinu projicira se rast na 57.650 dolara.

Slovenija bi se do 2029. po BDP-u po stanovniku i kupovnoj moći trebala znatno približiti Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U Francuskoj bi se taj pokazatelj trebao povećati sa 60.340 dolara ove godine na 70.150 dolara 2029. U Ujedinjenom Kraljevstvu, međutim, očekuje se da će porasti s 58.880 na 68.700 dolara. Slovenija je prije nekog vremena prema tom kriteriju pretekla Grčku, Portugal i Španjolsku, a ta će se razlika zadržati, odnosno bit će i nešto veća.

Iako je Slovenija standardom predvodnica prostora srednje Europe, ona će i dalje znatno zaostajati za Austrijom, Njemačkom i većinom ostalih članica EU u sjeverozapadnoj i sjevernoj Europi, gdje je spomenuti pokazatelj blizu ili iznad 80.000 dolara.

Općenito, srednja Europa ubrzano nadoknađuje zaostatke za zapadom. Poljska, primjerice, ubrzano smanjuje razvojni jaz za nekim zapadnim i južnim europskim članicama EU, gdje se očekuje porast BDP-a po stanovniku prema standardima kupovne moći s 49.060 dolara u 2024. na 63.450 dolara do 2029. Snažan rast bi trebala zabilježiti Litva, sa 50.600 na 64.790, kao i Češka, sa 50.470 na 62.600 dolara.

Značajan rast Estonije
Unatoč rastu, očekuje se da će Mađarska, Slovačka te iznenađujuće i baltički tigrovi Latvija i Estonija zadržati niže vrijednosti ovog pokazatelja. Primjerice, u Estoniji, koja se često navodi kao pozitivni primjer razvoja bivših socijalističkih zemalja, očekuje se rast BDP-a po stanovniku prema standardima kupovne moći do 2029. u odnosu na ovu godinu sa 45.120 na 55.110 dolara.

Također, zapadne zemlje brzo sustiže i Rumunjska koja dinamično raste s niske početne točke tijekom tranzicije u kapitalizam u godinama nakon ulaska u EU 2007. godine. Do 2029. njezin bi BDP po stanovniku u standardu kupovne moći već trebao doseći 58.610 dolara. U susjednoj Bugarskoj, koja je imala sličnu ishodišnu točku, standard znatno sporije raste i trebao bi iznositi samo 46.600 dolara.