Analitičari Erste Groupa očekuju ovogodišnje ubrzanje rasta BDP-a u svim zemljama srednje i istočne Europe osim u Hrvatskoj i Slovačkoj. Hrvatski BDP ove godine bi trebao rasti 2,9 posto, a iduće 2,8 posto, procjenjuju u Ersteu.
Lagano hlađenje
U Mađarskoj i Rumunjskoj 2024. pokazala se slabijom nego što se isprva očekivalo. Hrvatska i Srbija jasno nadmašuju regiju prema intenzitetu rasta, potaknute snažnom domaćom potražnjom. U Srbiji, provedba razvojnog plana ‘Skok u budućnost—Serbia EXPO 2027’ gura rast naviše. U prosjeku bi pak rast BDP-a 2025. trebao biti otprilike pola postotnog boda veći u odnosu na 2024. zahvaljujući ubrzanju investicijske aktivnosti.
Kupovna moć kućanstava se oporavila i očekuje se nastavak rasta potrošnje, iako nešto sporijim tempom u nekoliko zemalja CEE. Privatna potrošnja nastavit će pozitivno pridonositi rastu u 2025. Blago ubrzanje bi trebalo proizaći iz veće investicijske aktivnosti iduće godine.
Naravno, analitičari Erstea pozabavili su se i efektom Trumpovih carina na regiju. Slovačka, Mađarska i Slovenija među najizloženijima su izravnom utjecaju američkih uvoznih carina. Kako bi kvantificirali odnose između gospodarstava srednje i istočne Europe i Njemačke, upotrijebili su (Bayesov) model globalne vektorske autoregresije (BGVAR), čija je jedina svrha modelirati odnose među složenim entitetima.
Koriste se procjenama Njemačkog ekonomskog instituta za procjenu utjecaja njemačkih problema na zemlje SIE. Najveći negativni učinak na rast očekuje se 2026. godine, što odgovara udaru koje će tada doživjeti njemačko gospodarstvo. Što se pojedinih zemalja tiče, Rumunjska i Češka bile bi najviše pogođene. Hrvatska bi bila najmanje pogođena.
Realni rast plaća bio je iznimno visok u Hrvatskoj jer je u 2024. dosegnuo gotovo 12 posto, a u Mađarskoj i Rumunjskoj oko 10 posto. Češka, Slovenija i Slovačka zabilježile su najblaži realni rast plaća od četiri posto u 2024.
“Ove godine očekujemo usporavanje nominalnog rasta plaća. Kako se inflacija tijekom prošle godine smanjivala, vjerujemo da je pregovaračka moć je smanjena i korekcija plaća će vjerojatno biti umjerenija u odnosu na prošlu godinu. U kombinaciji s relativno visokom inflacijom, očekuje se da će realne plaće izgubiti dinamiku iz 2024. Ukupni strogi uvjeti na tržištu rada, međutim, izdržat će dio pritiska na plaće”, poručuju iz Erstea.
Prosječna inflacija u 2024. bila je daleko niža u usporedbi s 2023. Kretanje inflacije na kraju 2024. ipak je pokazalo određene zastoje. Početkom 2025. broj za siječanj iznenadio je naviše u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe. U Ersteu vjeruu da bi se inflacija trebala vratiti na silaznu putanju u drugoj polovici godine, omogućujući središnjim bankama da preispitaju monetarno popuštanje.
Inflacijska spirala
Što se inflacije tiče, ona će ove godine u regiji biti više od prethodnih očekivanja. Posebno se to odnosi na dio regije u kojeg spada i Hrvatska. Najveća revizija ukupne inflacije naviše dogodila se u Mađarskoj, gdje vidimo da je prosjek za 2025. iznosio pet posto, u usporedbi s prethodnih 4,1 posto.
Inflacija je revidirana naviše i očekuje se da će u Hrvatskoj i Poljskoj biti viša za oko 0,5 postotnih bodova u odnosu na Ersteova očekivanja s kraja 2024. Prosječna inflacija trebala bi se u 2025. smanjiti samo u Rumunjskoj i Srbiji.
