Dugogodišnja sporenja više državnih institucija zbog repova iz privatizacije koji se vuku još iz 90-ih ovih bi dana trebala biti konačno riješena. U zadnjoj su fazi, kako saznaje Poslovni dnevnik, pregovori koje zbog rješavanja potraživanja većih od milijarde kuna vode Ministarstvo financija, Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), koji je i pravni sljednik nekadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).
HZMO je, naime, pod pritiscima Državne revizije, prije više od tri godine otvorio pregovore oko rješavanja svojih potraživanja još iz procesa kuponske privatizacije i zamjene dionica s HFP-om, a riječ je o iznosu potraživanja koje prelazi 1,1 milijardu kuna. Konkretno, u poslovnim knjigama HZMO-a evidentirana su potraživanja koja se odnose na više ustupljen portfelj pri zamjeni dionica s HFP-om u razdoblju od 1994. do 2000. u iznosu 935 milijuna kuna, te na potraživanja za ustupljene i prodane dionice u okviru privatizacije prema modelu "A" vrijednosti 169 milijuna kuna. U slučaju DAB-a protiv CERP-a je zbog potraživanja od 50-ak milijuna kuna pokrenut i sudski spor, koji je još uvijek u tijeku, dok je HZMO, nakon ignoriranja njihovog zahtjeva za "posušivanjem" duga i slanja opomene pred tužbu, pomoć u rješavanju odnosa sa CERP-om zatražio kod Državnog odvjetništva RH.
1,1mlrd.
kuna vrijednost je potraživanja HZMO-a od nasljednika HFP-a
Bilo je to, kako se saznaje iz najnovijeg izviješća Državne revizije o radu HZMO-a, još u ljeto prošle godine, međutim, niti DORH nije reagirao na njihov slučaj, pa su mirovinci zatražili ponovni sastanak s nadležnim ministarstvima financija i rada, te institucijama RH koje su uključene u proces. Sastanak je, pak, održan tek u ožujku ove godine, kada je novi ministar financija Zdravko Marić upoznat sa slučajem, a na idućem je susretu u lipnju, netom uoči izglasavanja nepovjerenja Vladi, usuglašeno da je otpis jedini moguć način zatvaranja obveza prema HZMO-u, odnosno prijenos sve imovine koja je prispjela DAB-u iz starih sanacija na Republiku Hrvatsku. Time bi se DAB poštedjelo knjiženja imovine od čije prodaje prihod ionako prenosi u državni proračun. CERP više ne bi morao čekati odobrenja DAB-a za odluke o raspolaganju imovinom i, pojednostavljeno, zatvorilo bi se "trokut", a nagodbom zatvorilo i sudske procese.
Ista pravna zavrzlama zaustavila bi se i u slučaju HZMO-a, koji je formalno od CERP-a potraživao i dionice kojima bi se namirilo njihova potraživanja. Budući da CERP u svom portfelju nema dionica u vrijednosti kojima bi to bilo izvedivo, a i da je sam pomagao posrnula poduzeća, što izravnim potporama, sanacijama i jamstvima, prisilna naplata HZMO-a samo bi otvorila dugogodišnje sporove, a koji bi svi opet završili namirenjima kroz državni proračun. Prijedlog kojim bi se s DAB-om sklopila nagodba i zatvorilo sudske procese, te isto zaustavilo u slučaju HZMO-a, ovih dana trebao bi biti usuglašen u Ministarstvu financija, te upućen na formalno odobravanje u Vladu. U neslužbenim razgovorima svi upućeni u ovaj komplicirani slučaj uvjeravaju kako zakonska podloga za takvo okončanje tih knjigovodstvenih opterećenja postoji, te da nije potrebno intervenirati u postojeću legislativu.
To što se dosad nije rasplelo ovo klupko prvenstveno je rezultat izostanka dobre volje i straha od preuzimanja odgovornosti za stavljanje potpisa na takvo rješenje, u čijoj su se pripremi više puta izmijenili ne samo ministri, nego i same institucije, budući da je prvi nasljednik HFP-a s kojim se startalo u pregovore bila Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), iz koje su potom nastali DUUDI i CERP. Složenost tematike, kao i osjetljivost na sve stavke vezane uz privatizaciju i državnu imovinu, pridonijelo je tomu da se odgađalo rješavanje ovih CERP-ovih tereta i odlučivanje uvijek prebacivalo na druge. No, rješenje koje je u zadnjoj fazi usuglašavanja svi involvirani vide kao jedinu izvedivu soluciju, a koja bi osim sređivanju financijske slike državnih institucija pridonijela i kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.1.100.000.000.,00
Toliku lovu su involvirani (umoćeni) u Državnu imovinu zamračili ?
I pojo vuk magare , love nema i nisu je našli 3 godine ?
Uključite se u raspravu