U grčkom korijenu riječi kriza stoji i značenje – obrat, nova prilika, šansa. Pandemija korona virusa izazvala je obilje pesimizma, negativnih ekonomskih trendova, ali i veliki val lošeg raspoloženja i straha za sutrašnjicu.

No, kriza koju je izazvao Covid 19 donijela je i nekoliko iznimno konstruktivnih pomaka u hrvatskom društvu, te pozivinih pojava, kojima se već bavio i bavit će se i Institut za migracije i narodnosti. Među prvima kao pozitivna posljedica korona pandemije javlja se još jača, intenzivnija i pozitivna promjena u odnosima iseljenih Hrvata s Domovinom, smatra ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

epidemiološka situacija

Beroš otkrio kada građani mogu očekivati popuštanje mjera

Institut za migracije i narodnosti od svog postojanja, prvo u sklopu Matice iseljenika kao povijesni odjel, a potom kao Zavod za migracije i narodnosti, koji se poslije spaja s Centrom za istraživanje migracije koji je djelovao unutar Geografskog Instituta Sveučilišta kada postaje javni znanstveni institut naglasak stavlja na istraživanje vanjskih migracija i istraživanja migracijskih procesa hrvatskog iseljeništva. U posljednje vrijeme jedna od važnijih tema istraživanja IMIN-a su suvremeni procesi iseljavanja. Od 1999. godine otkada sam zaposlena u Institutu  kao znanstvena novakinja do danas bavim se istraživanjima različitih migracijskih i identitetskih pitanja vezanih uz hrvatsko iseljeništvo. Od kada sam na čelu IMIN-nastojim promicati, popularizirati i stavljati u fokus hrvatsko iseljeništvo kao bitan, neodvojiv  i važan segment u  razvoju hrvatskog društva. Nakon korona krize očekujem pozitivne promjene u odnosima između hrvatske države i hrvatske dijaspore, a poglavito u segmentu povratka hrvatskih građana koji su iselili  posljednjih nekoliko godina – najavljuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

Uloga IMIN-a su znanstvena istraživanja koja kao javni znanstveni institut  želimo i nastojimo staviti u funkciju javnih politika, poručuje također ravnateljica ove institucije, ističući kako, napose i u korona krizi, Institut surađuje s cijelim nizom udruga iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, znanstvenim institutima u Hrvatskoj i inozemstvu, Sveučilištima, ali i državnim Institucijama kako bi zajedno i u koordinaciji s njima došli do mogućih prijedloga i rješenja za nastalo stanje.

Osobno sam ispred svoje Institucije upozoravala na krucijalni problem velikog iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU koja je dakako imala direktnu posljedicu na tržište, radnu snagu i demografski razvoj. Upozoravala sam i na problem nedovoljnog ulaganja i poticanja programa za  uspostavljanje odnosa  Hrvatske i hrvatskog iseljeništva ponajprije u segmentu povezivanje znanstvene i profesionalne dijaspore i njene moguće uloge u razvoju hrvatskog društva ali i probleme integracije potomaka iseljenika. Znamo kako značajnu ulogu u BDP-u Hrvatske čine iseljeničke doznake te različiti novčani transferi hrvatskih građana iz inozemstva. Korana kriza je pogodila cijeli svijet što će neminovno imati za posljedicu ekonomsku krizu i veliki gospodarski pad kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama Europe i svijeta gdje hrvatski građani i njihovi potomci žive. No unatoč tomu  u ovo  vrijeme pandemije, a posebno nakon potresa u Zagrebu pomoć pristiže iz iseljeništva kako u vidu medicinske opreme, pomoći  za obnovu različitim kulturnim institucijama i Crkvama oštećenih u potresu, novčane pomoći za ugrožene obitelji. Solidarnost je ponovno na djelu kao i mobilizacija iseljene i domovinske Hrvatske – ističe doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

Ujedno podsjeća kako je Institut kojemu je na čelu, upravo u vrijeme pandemije započeo zajednički rad s tvrkom MOBILone  na projektu „Hrvatska digitalna mreža“.

Zahvaljujući znanju i dugogodišnjem iskustvu u razvoju softvera  firma MOBILone razvila je platformu za jednostavno kreiranje i umrežavanje mobilnih aplikacija na koje su povezani različiti alati za digitalnu transformaciju poslovanja. Hrvatska digitalna mreža  predstavljala bi mrežu mobilnih aplikacija sastavljenu od raznih poslovnih subjekata, tvrtki, udruga, sportskih i drugih organizacija te pojedinaca sa svrhom olakšavanja međusobnog poslovanja općenito, a posebno za vrijeme trajanja pandemije. Jedan od ciljeva je da  se svim korisnicima „Hrvatske digitalne mreže“ omogući da lakše dođu do donacija kako bi si olakšali poslovanje uzrokovano pandemijom, te prezentirali svoje potrebe širom svijeta.  Pored primanja donacija, korisnici će moći  prezentirati svoje aktivnosti i ponuditi svoje proizvode i usluge svim posjetiteljima „Hrvatske digitalne mreže“. IMIN smatra kako je  ključ  u povezivanju stoga ova kriza može biti novi početak u boljim i snažnijim odnosima između Hrvatske i iseljeništva – poručuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.

U ovim trenucima teško je predvidjeti do kada će pandemija trajati, ali nije teško predvidjeti da će se nakon nje život svima uvelike promijeniti.

Korona kriza kao što sam rekla resetirat će i dovesti do promjena  u mnogim segmentima našeg dosadašnjeg života ali nadam se i do preispitivanja odnosa i političkih odluka naprama hrvatskog iseljeništva općenito. Kad kažem hrvatsko iseljeništvo mislim na sve  Hrvate odnosno hrvatske građana koji su iseljavali u prošlom i ovom stoljeću kao i njihove potomke. Ova kriza pokazala nam je kako je globalni svijet  krhke strukture i ponovno smo suočeni kako je u globalnom svijetu  važno pitanje za opstanak jaka i stabilna nacionalna država čiju  bit/okosnicu čini nacionalna ekonomija. Nadam se kako  se u Hrvatskoj već polako osvještavamo i uviđamo kako je dosadašnji pristup bio pogrešan te da se moramo usmjeriti na vlastitu proizvodnju hrane, energije i dr.  Već se polako okrećemo prema vlastitoj proizvodnji. Nadam se kako će se ovaj trend nastaviti.  Očekujem kako će se vratiti i značajan broj hrvatskih građana koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku jer će zbog krize najvjerojatnije ostajati bez posla. Hrvatska potaknuta  korona krizom koja će neminovno dovesti i do gospodarske krize treba razviti modele za njihov povratak kako bi time ojačala  hrvatsko gospodarstvo. Treba otvoriti prostor i  za prodor investicija iz iseljeništva kroz porezne olakšice i poticajne mjere usmjerene na razvoj poduzetništva. Smatram kako je sad idealno vrijeme za dijalog i zajedničko rješavanje problema kao i za novi bolji početak – zaključuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.