Prvi prihodi od ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koje su dvije naftne kompanije – Ina i kanadski Vermilion Energy – potpisali u lipnju s predstavnicima hrvatske Vlade, počeli su se slijevati u proračune jedinica lokalne samouprave u Slavoniji.

Na račune četrdesetak slavonskih općina u kojima će se provoditi istraživanja nafte, kompanije su uplatile ukupno približno tri milijuna kuna naknade za istražne površine. Općinama uplate iznose od 15 do nekoliko stotina tisuća kuna, ovisno o istražnoj površini. Osim toga Ina i Vermilion uplatili su u državni proračun deset milijuna kuna naknade za potpisivanje ugovora, piše Glas Slavonije.

Nova ležišta

Gdje će se točno provoditi istraživanja, praktično još nitko ne zna u općinama u kojima je uplaćena naknada za istražne površine. Konkretne lokacije nisu poznate ni Agenciji. Ona će imati uvid u konkretne lokacije tek kada dvije kompanije završe godišnji radni program i predaju ga Agenciji na uvid. To bi se, neslužbeno doznajemo, moglo dogoditi do kraja ove godine.

Ako istraživanja urode plodom te krene li eksploatacija plina i nafte, država i lokalna zajednica u kojoj će se nalaziti crpilišta ostvarivat će goleme financijske prihode. Oni se samo za državni proračun procjenjuju na iznose između 3,4 i 6,8 milijardi kuna godišnje.

Ključan preduvjet ovim mogućim prihodima jest nalazak ekonomski isplativih količina plina i nafte. Za naš list profesorica sa Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Josipa Velić, izjavila je kako, prema njezinom mišljenju, postoji prilično velika perspektiva otkrića novih ležišta nafte na istočnom dijelu hrvatskog dijela Panonskog bazena. Kazala je kako je potrebno provesti sofisticirana geofizička istraživanja i njihovu kvalitetnu interpretaciju.

Moguće lokacije na kojima se mogu očekivati nalazi ugljikovodika, ona je navela da su vezane uz beničanske breče (stijene bogate naftom), koje su, kako je rekla, opisane u Beničancima, ali njihovo rasprostiranje nikada nije do kraja istraženo. Veliki izgledi postoje i na srijemskom području gdje su Đeletovci, do sada već poznato crpilište nafte. Profesorica Velić ističe kako su se dosadašnja istraživanja provodila na prosječnim dubinama od 2500 metara, dok se nalazišta novih zaliha mogu očekivati na dubinama do pet tisuća metara.