“Mi imamo trenutno nekih 8 ha vlastitih nasada iz kojih manje više sve voće ide. I dalje se proizvodi tako da se voće priprema kao da će ići u konzumnu prodaju. Pa mi sve to prvoklasno voće prerađujemo i pravimo od njega rakiju”, govori Dinko Romić iz Osijeka.

Na ovom gospodarstvu recept za uspjeh – jednostavan je. Bakreni kotlovi, kvalitetna sirovina i vatra. I ništa bez ljudi. Jer ovdje se radi kao nekad.

“Ne bi htjeli da se dogodi da za 10-tak godina više djeca ne znaju kako izgledaju kazani za rakiju. Malo je kompliciranije i malo je više ručnog rada, ali na kraju krajeva proizvod je jednako dobar, ako ne i bolji nego u onim destilerijama modernim”, kaže Dinko Romić.

Prvi u svijetu takve vrste

Osvajaju tržište unikatnim artiklima: Riječki bar razvio model franšize, već ga prigrlili i Maltežani

“Ljudi su se zasitili velikih industrija i onog jednostavno unificiranog proizvoda. Žele nešto različito, različite okuse, mirise, različite proizvode”, kaže Igor Mikulić, HGK ŽK Osijek.

Ovaj ih je mladi pravnik brendirao. Uspio je naći mjesto na tržištu i zaposliti djelatnika. A traži ih još. “Ma nije teško. Odlučio sam se jer baki sam uvijek pomagao sve to raditi. Malo se vatra pazi i ovo sve ostalo samo se odradi”, kaže Josip Šurina.

Učili su mali proizvođači kako da jaka alkoholna pića budu sve bolja. Po okusu, mirisu, boji i bistroći. Pa je tako u dvadesetak godina otvoreno čak 50 malih destilerija.  “Danas imamo slučajeve da dosta općina i gradova organizira svoja natjecanja gdje imamo različite komisije. Ono što je nama cilj napraviti da jedna komisija ocjenjuje što veći broj uzoraka kako bi mogli izaći s nekim podatkom, najbolje u Hrvatskoj. Da dobijemo primjerice najbolju šljivovicu u Hrvatskoj, najbolji džin u Hrvatskoj”, govori Ante Lončarić, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek.

Nužna popularizacija

Braća smućkala voćne medovine, sljubljuju se sa svime

“S druge strane utječe se i educira ljude na nekakve negativne komponente koje mogu imati negativan utjecaj na zdravlje tipa povećan sadržaj metanola budući da sve rakije idu i na kemijsko ocjenjivanje. Tako da se nastoji uputiti ljude na to kako ukloniti taj metanol ili ukloniti nekakve više alkohole, etilacetate i slično”, kaže Antun Jozinović, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek.

Da su na dobrom putu, dokazuju mnogobrojna priznanja za kvalitetu. I sve veći broj kupaca koji prepoznaju ovaj nepravedno zapostavljen proizvod.  Jedno od najvećih ocjenjivanja rakija održat će se i ove godine pa se svi zainteresirani mogu prijaviti. Mnogima je upravo ono bilo poticaj da počnu ozbiljniju proizvodnju. Dinko već razmišlja i o proširenju s pomoću europskoga novca.

“Počeli smo prikupljati papire. Nešto su arhitekti već nacrtali. Početkom godine kreću fondovi pa je u planu ovdje uz Dravu izgraditi destileriju i neko malo skladište. Plus u nekoj drugoj fazi vjerojatno iduću godinu i ček neke male smještajne kapacitete, govori Dinko Romić.

U svakom slučaju važno je da se voće koje nije za konzumnu uporabu – preradi. To više što je njegov plasman i otkup često problematičan. Pa voćari u Slavoniji i Baranji nerijetko krče svoje nasade.