Konzorcij splitske Skladgradnje i austrijske tvrtke Swietelsky B.m.b.H dobio je na natječaju 23 milijuna kuna vrijedan posao sanacije stijene iznad Omiša. Posao je dobiven po kriteriju najniže ponuđene cijene. Svoje ponude poslala je i riječka zajednica ponuditelja Octopus Rijeka i Monterra (tražili su 34 milijuna kuna) te katalonska Comsa iz Barcelone, koja je istaknula cijenu od 34,5 milijuna kuna.  Zahvat "sanacije potencijalno obrušavajućih fragmenata stijenske mase" proteže se u dužni od 2000 metara i visini do 75 metara.

Skladgradnja još od 2012. radi na omiškom području, na gradskoj obilaznici. Ovaj put rade na sanaciji stijena koja podrazumijeva trajniju zaštitu. Postavljaju se zaštitne mrežem buši se i betonira, a novac za taj projekt osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Prihod iznad 150 mil. kn 
Vlasnik Skladgradnje Slaven Žužul nije htio komentirati rezultate natječaja.  Unatoč stalnoj medijskoj pozornosti uzrokovanoj brojnim istragama, Skladgradnja posljednjih godina uspješno posluje. Većinom su angažirani na gradilištima u manjim dalmatinskim mjestima, pa tako uređuju obalu Neretve u Metkoviću, kanalizacijski sustav u Kaštelima, pročišćivač otpadnih voda u Kninu…Skupa sa Strabagom, Skladgradnja se natjecala i za gradnju mosta kopno – Čiovo, no posao je dobio Viadukt, koji je ponudio cijenu od 130 milijuna kuna, a Žužul se na to žalio.  Nekoliko posljednjih godina prihod Skladgradnje ne pada ispod 150 milijuna kuna, 2012. iznosio je čak 254 milijuna, uz 69 milijuna kuna neto dobiti.

Potom su 2014. naglo pali na svega 43,5 milijuna kuna prihoda. Te su godine imali i gubitak od 22,5 milijuna kuna. Žužulov RNK Split, koji se  preoblikovao potkraj 2013. u športsko dioničarsko društvo, te je godine imao 10,7 a 2014. šest milijuna kuna minusa.  Zbog navodnog izvlačenja novca iz RNK Split protiv Žužula je 2013. podignuta optužnica.  Podsjetimo, Slavena Žužula, koji je počeo posao kao vodeći kooperant dalmatinskih škverova, a vremenom se prebacio u cestogradnju, sumnjičilo se za nekoliko slučajeva izvlačenja državnog novca u doba građevinskog buma i izgradnje autocesta. Najpoznatija je afera bojanja tunela na Dalmatini.

U akciji Nesklad 2009. uhićeni su Žužul i petorica članova Uprave Hrvatskih autocesta, i t o zbog sumnje da su u poslu bojanja tunela Mala Kapela i Sveti Rok Oštetili proračun za 21 milijun kuna. HAC je Skladgradnji dao poslove vrijedne milijardu kuna. U listopadu 2010. uhićen je zbog navodnog izvlačenja višemilijunskog iznosa novca iz splitskog brodogradilišta, a u svibnja 2011. uhićen je i treći put, sada zbog poslova na gradnji punog profila autoceste Rijeka – Zagreb.

Ni u jednom od tih slučajeva nije podignuta optužnica. Iz vremena prvog uhićenja do danas se proteže priča o 22 milijuna kuna jamčevine koju je tada Žužul položio. Kako optužnica nije podignuta zbog znatnih odstupanja u nalazima angažiranih sudskih vještaka, taj je novac već sedmu godinu blokiran, pa se već spominjala mogućnost da će Žužul tužiti državu i tražiti natrag ne samo svoj novac već i kamate. 

Austrijanci prodaju asfalt 
Žužulov partner na poslu u Omišu, Swietelsky B.m.b.H, austrijska je građevinska kompanija sa 6000 zaposlenih u tvrtkama kćerima u desetak europskih zemalja, u rasponu od Velike Britanije do Hrvatske i Srbije. Bave se svim vrstama građevine, a u Hrvatskoj su dosad uglavnom bili koncentrirani na obnovu željezničkih pruga, obnovili su ih u dužini većoj od 300 kilometara. Znatan dio prihoda tvrtka Swietelsky ostvaruje prodajom asfaltne baze. U Zagrebu imaju registrirane dvije tvrtke sa 65 zaposlenih koje su 2014. ostvarile 214 milijuna kuna prihoda.