Predstavljanje poduzetničkih projekata koji su dobili bespovratne potpore države iz programa Poduzetnički impuls nenadano se jučer pretvorilo u pravi sukob Ministarstva poduzetništva i obrta i Hrvatske gospodarske, te Hrvatske obrtničke komore. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras žestoko je kritizirao rad komora i potužio se na izostanak njihove potpore poduzetnicima u pripremi i kandidiranju projekata za potpore, a čak je njima na teret prebacio i činjenicu da iz tri županije – Dubrovačko-neretvanske, Ličko-senjske i Požeško-slavonske, nije bilo kandidiranih projekata.

“Potporne institucije ne rade svugdje jednako. Zadovoljan sam kako rade razvojne agencije, ali ne i komore. Pokazalo se da je u pripremi 50 do 60 posto prijava poduzetnicima pomoć došla od razvojnih agencija, a 30 do 40 posto prijava izradili su poduzetnici sami ili uz pomoć konzultanata, no komore nisu pomogle gotovo nigdje”, istaknuo je Maras, potegnuvši odmah i pitanje financiranja komora.

“Kad bi se poduzetnike pitalo komu bi dali članarinu, komori ili razvojnim agencijama, većina bi se opredijelila za agencije. Pozivam stoga komore da se više uključe i pomažu, jer nije dovoljno samo stave na web stranicu obavijest o programu, nego trebaju i konkretno pomoći poduzetnicima”, kazao je Maras.

Oštre reakcija komora nije trebalo dugo čekati.  “Iznenađeni smo stavom ministra i ne znamo na temelju kojih podataka iznosi ovakve stavove u javnosti”, prokomentirao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. Podsjeća da su razvojne agencije finacirane javnim novcem, iz proračuna općina, gradova, županije i države, te da im je zadaća da educiraju i pripremaju obrtnike i poduzetnike kada prijavljuju svoje projekte za državne i EU-natječaje. U većini slučajeva razvojne agencije, ističe Ranogajec, naplaćuju svoje usluge. HOK s druge strane ne dobiva nikakve dotacije iz državnog proračuna, financira se iz doprinosa od samih obrtnika, kojima je na raspolaganju oko pripreme projekata za državne i EU-natječaje. I što je najvažnije, ističe predsjednik HOK-a, to čini bez ikakve financijske naknade.

Iz HGK-a, kojim predsjeda Nadan Vidošević, pak, ističu kako je upravo njihov sustav bio jedan od glavnih partnera Ministarstvu poduzetništva u predstavljanju Poduzetničkog impulsa u 22 hrvatska grada. Po Županijskim komorama organizirali su još i radionice, kako bi poduzetnicima detaljno objasnili kriterije za dodjelu bodova i pomogli u razumijevanju onoga što se podrazumijeva pod „poduzetničkim projektom“. Detaljno su im se, poručuju, objasnili svi dijelovi prijavne dokumentacije, načini izrade proračuna projekta, te razumijevanje ugovornih obveza primatelja financijske potpore. “U nekim smo regijama u pružanju potpore poduzetnicima uspješno surađivali s regionalnim razvojnim agencijama, primjerice u Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Nemogućnost financiranja

Poduzetnicima su svakodnevno davane informacije vezane uz kriterije natječaja i pružala im se pomoć pri izradi aplikacija i u Centru za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj u Zagrebu, kao i u županijskim komorama diljem Hrvatske”, poručuju iz HGK, te podsjećaju da su u Marasovom ministarstvu i u uredima HGK organizirani i sastanci s pomoćnicima ministra kako bi im ukazali na poteškoće prilikom aplikacija na natječaje. Slab odaziv poduzetnika iz navedenih županija HGK, pak, pripisuje tomu što poduzetnici nisu mogli udovoljiti kriterijima natječaja, posebno onima koji se odnose na nepodmirene obveze prema državi, nemogućnost financiranja cjelokupnih projekata ili gubitaka u poslovanju u prethodnoj godini.

Nije inače prvi put da Maras udara na obrtničku komoru, kojoj zakonom o obrtu koji će uskoro u drugo čitanje, pokušava i tradicionalni sustav delegatskog biranja izmijenti sustavom “jedan član, jedan glas”. No, novost je da je na meti kritike ministra Marasa sada i HGK.   Inače, samo dva projekta dobila su punu maksimalnu bespovratnu potporu za jačanje konkurentnosti od 1,4 milijuna kuna iz programa Poduzetnički impuls za ovu godinu. To su projekti zagrebačke tvrtke Agroproteinka za obradu i zbrinjavanje opasnog otpada, te Tvornice mreža i ambalaže iz Tkona na otoku Pašmanu. Za potpore se ove godne natjecalo 414 poduzetnika, a dodijeljeno je 71,5 milijuna kuna za 103 projekta. Prosječna je vrijednost potpora ove godine povećana u odnosu na ranije, iznosila je 701 tisuću kuna. Najviše projekta, 19, kao i sredstava, 12,96 milijuna kuna, država je poduprla u proizvodnji metala, a slijede proizvodnja elektornike, uređaja i opreme, te drvna industrija. Četvrtina projekata koji su dobili potpore s područja je grada Zagreba, a po broju poduprtih projekata još se izdvajaju  Zagrebačka, Međimurska i Virovitičko-podravska županija.

Zahvaljujući ovim potporama države do konca 2014. bi se u obrtima i tvrtkama koje su primile pomoć otvoriti 1001 novo radno mjesto, a prihodi povećati za 13,8 posto. Uz veće prihode potpore bi korisnicima trebale sniziti i troškove za 3,5 posto, a od 103 projekta njih 83 će rezultirati novim proizvodima, dok će ih 82 krenuti na strana tržišta.

Pomoć države

“Nakon 20 godina odlazimo od sustava potpora gubitašima, koje su bile mjerene desecima milijardi kuna, a nisu povećale konkurentnost, niti otvarale radna mjesta. Ovi poduzetnički projekti iduće će godine s 300 milijuna kuna većim prihodima opravdati pomoć države i vratiti uloženo u proračun”, istaknuo je Maras, najavljujući da će potpore iduće godine biti i deset puta veće nego ove godine.

Najkvalitetniji projekti koji su dobili potporu

1. Midi doo iz Čakovca dobio je potporu za nabavku CNC stroja i aparata za varenje, te mosne dizalice i kompresora. Tvrtka se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija, a nabavku novih strojeva sama financira s 2,1 milijun kuna, dok joj država pomaže s 737 tisuće kuna. Zapošljava 113 radnika, a potporom će otvoriti još 11 novih radnih mjesta. Računa i na povećanje prihoda, koji su lani iznosili 53,2 milijuna kuna.

2. Zagrebpetrolu, specijaliziranom za skupljanje, skladištenje i obradu otpada država je dala potporu od 1,37 milijuna kuna, dok sama tvrtka pokriva 4,1 milijuna kuna za ulaganje u novu opremu i edukaciju zaposlenih. Njihov bi broj s 34 kroz godinu i pol trebao porasti na 40.

3. Proizvođaču staklene farmaceutske ambalaže Piramidi iz Sesveta dodijeljena je potpora u visini 997 tisuća kuna za opremanje linija za proizvodnju ampula. Sama tvrtka investira 2,4 milijuna kuna, a očekuje da će joj projekt donijeti još novih 19 radnih mjesta, uz postojećih 139, kao i da će smanjiti potrošnju stakla.

4. Slavonskobrodskoj tvrtki za proizvodnju u preradi metala Sigmat potpora je dana za nabavu CNC stroja glodalica, strojne pile i drugih strojeva. Država njezinih 1,1 milijuna kuna ulaganja podupire s 562 tisuće kuna, a rezultat bi trebao biti nova 3 radna mjesta na postojećih 36, te veći izvoz.

5. Za Uniweld strojeve iz Kamanja potporu od 553 tisuće kuna država je dala za nabavu opreme i tehnologije za proizvodnju dijelova za vjetroelektrane. Sami investiraju 1,1 milijuna kuna u projekt koji će im donijeti nova 32 radna mjesta, uz postojećih 91.

6. Za modernizaciju proizvodnog pogona, ali i izradu web stranice, tvrtki za preradu žitarica Mlinoprom odobreno je 1,39 milijuna kuna, dok je sama tvrtka osigurala 3,6 milijuna kuna. Tvrtka procjenjuje da će joj time broj zaposlenih porasti sa 16 na 19, a prihodi u godinu i pol skočiti za 50 posto.

7. Poslovna inteligencija, tvrtka za računalno programiranje i implementaciju analitičkih sustava iz Zagreba, uspjela je doći do potpore od 544 tisuće kuna za projekt Big Dana rješenja i ulaganje u tehnološku infrastrukturu. Sami ulažu 1,1 milijuna kuna, a projekt bi im zaposlenost trebao povećati s 39 na 46 radnika.