Iran je na protokolarnoj razini širom otvorio vrata i hrvatskim tvrtkama nakon ukidanja ekonomskih sankcija EU i UN-a početkom godine, no vijesti o novim ugovorima i korištenju tog potencijala iz hrvatskih tvrtki još nema. Nakon "snimanja stanja" u svibnju u sklopu hrvatske gospodarske delegacije koju je u Teheran vodila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, priprema se novi organizirani posjet, i to za tvrtke iz brodograđevne industrije.

Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) odazvalo se već 10-ak tvrtki na poziv za sudjelovanjem u izaslanstvu na međunarodnom sajmu pomorstva i offshore tehnologija Iranimex, koji se održava polovicom listopada na otoku Kish u Iranu. Riječ je o uglavnom velikim hrvatskim brodograđevnim kompanijama poput Uljanika i Brodosplita, ali i manjim proizvođačima brodova koji traže nove poslove. Riječka Kvarnerplastika, kako nam je potvrdio direktor Emilio Sušanj, s još dva proizvođača poslat će zajedničkog predstavnika kako bi se predstavili i uspostavili kontakte, a za očekivati je da na letu za Iran budu i predstavnici korčulanske Lede, šibenske NCP grupe i Adria Wincha, koji su bili u izaslanstvu u svibnju.

Brodogradnja je, uz sektore elektroindustrije, naftne i autoindustrije te IT tehnologije, najperspektivnija branša u ponovnom proboju Hrvatske na tom rastućem tržištu od 80 milijuna stanovnika. Glavni konkurenti, kineska i korejska brodogradilišta, nisu oklijevali u otvaranju novih prilika, no europska proizvodnja u Iranu je cijenjena. U odnosu na vremena prije sankcija uvedenih 2010. Iran nije imao značajnijih vlastitih proizvođača, no u međuvremenu se situacija izmijenila, pa i od brodogradilišta danas očekuju ugovaranje poslova koji uključuju i prijenos know-howa. O tome je, ističe Darko Pappo iz Brodosplita, već bilo riječi za posjeta u svibnju, jer danas "svi žele što više graditi doma".

Veliki domaći škverovi imaju iskustva u poslovima s iranskim tržištem, a sad se najveći interes očekuje za specijalne, offshore brodove, kao i putničke, jer su postojeće flote uglavnom zastarjele. U prvim razgovorima koje su brodograditelji vodili u Iranu bilo je upita i za narudžbe manjih brodova za kruzing, jer je i tamošnji turizam u povojima i država nastoji potaknuti i ulaganja u tom sektoru.  Za razliku od prošlog posjeta koji je imao "opći" karakter, u listopadu bi se održao ciljani posjet, a naši će brodograditelji, osim na sajmu, o suradnjama razgovarati i izravno s predstavnicima ministarstava prometa i gospodarstva, te nadležnih državnih institucija i tvrtki, koje će posjetiti, a preko kojih se u pravilu i ugovaraju gradnje.

Ono što je, prema iskustvima gospodarstvenika koji nastoje ući na teren Irana, slaba točka nije standardno nadmetanje s jakim konkurentima, nego hrvatske banke koje ih u poslovima s Iranom zasad ne prate. Koliko bi ugovori o gradnji brodova podigli trgovinske statistike govori i podatak DZS-a da je u prvih šest mjeseci izvoz u Iran bio manji od 16 mil. kn, premda je rastao oko 11% na godišnjoj razini. No, to je neusporedivo s ranijim godinama, pa i onima za vrijeme sankcija, kad je u 2012. izvezeno rekordnih 150 milijuna kuna.