Upitan da komentira turističku sezonu resorni ministar Tonči Glavina prije nekoliko dana je iz Hrvatskoj sabora pozvao turistički sektor da “pripazi na odnos cijena i ponude”.

Dodao je kako ne postoji gost koji je nezadovoljan cijenama ako je usluga kvalitetna i “ako bude tako, neće biti problema”.

Te je poruke odaslao govoreći o izazovima ovogodišnje sezone u kojoj će dio pažnje definitivno odvući Europsko prvenstvo i Olimpijske igre, ali ministar je ipak uvjeren kako ćemo “po svim parametrima svakako imati dobru sezonu”.

Kako se u ministrov apel o odnosu cijena i (kvalitete) ponude uklapaju najnoviji statistički podaci o inflaciji i strukturi trenutačnih glavnih pokretača rasta cijena, turistička industrija i potrošači zacijelo imaju drukčije viđenje.

Prema Državnom zavodu za statistiku, u svibnju su u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše porasle upravo cijene u restoranima i hotelima, za 10,7 posto (prema harmoniziranom indeksu gotovo 12 posto).

Rastom cijena prate ih cijene prijevoza koje su u tih godinu dana poskupjele za nešto manje od šest posto. Istodobno, kod hrane i bezalkoholnih pića godišnji rast je pod utjecajem baznih efekata usporio na 2,8 posto.

I na mjesečnoj razini restorani i hoteli prednjače poskupljenjima, u odnosu na travanj u toj je kategoriji zabilježen rast cijena od 1,1 posto, dok je ukupna mjesečna inflacija iznosila tek 0,1 posto, jer je ublažavajuće djelovanje imalo pojeftinjenje prijevoza (za 0,7 posto) i troškova stanovanja i pratećih režija (0,4 posto).

I guverner Boris Vujčić ovih je dana isticao kako se inflacija trenutno gotovo u potpunosti generira iz usluga, osobito turističkih, kao što su smještaj i restorani.

“Kada gledamo cijene u turizmu treba uzeti u obzir da je to za Hrvatsku s jedne strane loše jer rastu cijene i manja je priuštivost usluga za domaće stanovništvo, ali to istodobno znači i poboljšanje uvjeta trgovine jer većina tih usluga predstavlja izvoz”, komentirao je na prošli tjedan održanoj 30. Dubrovačkoj konferenciji HNB-a. Napomenuo je i da se relativne cijene za Hrvatsku popravljaju, kao i da vjeruje da će se stopa inflacije nastaviti smanjivati.

Neočekivana slika
Vezano uz cijene usluga i turizam, pak, jučer objavljeni podaci DZS-a o cijenama uslužnih djelatnosti pružatelja usluga u prvom tromjesečju 2024. pružaju ponešto drukčiju, pomalo neočekivanu sliku.

Ukupno su u odnosu na isti kvartal prošle godine njihove cijene porasle za 5,5 posto, pri čemu su među samo tri uslužne djelatnosti u kojima je zabilježen međugodišnji pad i Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge, s padom cijena za 0,6 posto.

Niže cijene u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine bilježi se još samo informacijskim uslužnim djelatnostima te emitiranju programa. Istodobno, najviše su, za čak 22,4 posto, poskupjele usluge u kategoriji Ostalih stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, što se posebice povezuje s uslugama vezanim uz projekte financirane novcem iz europskih fondova (naročito u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti).

Drugi najveći rast u godišnjim usporedbama u prvom su kvartalu ove godine zabilježile usluge poštanskih i kurirskih djelatnosti, s prosječnim poskupljenjem od čak 19 posto, a iznadprosječnim poskupljenjem istaknule su se i usluge poduzetnika iz skupine Zaštitnih i istražnih djelatnosti (s 15-postotnim rastom cijena na godišnjoj razini).

Kad je riječ o indeksu potrošačkih cijena i glavnim komponentama inflacije, upravo su u području usluga inflacijski pritisci najtvrdokorniji. Inflacija te komponente još uvijek u godišnjim usporedbama premašuje šest posto. U isto vrijeme godišnji je rast cijena u kategoriji Hrana, piće i duhan usporio na 3,2 posto, a Energija je na kraju svibnja bila na 1,9 posto godišnjeg rasta. Najmanje su u proteklih godinu dana poskupjeli Industrijski neprehrambeni proizvodi (bez energije), za 1,5 posto.

Doprinos telekoma
Cijene svih dobara i usluga za osobnu potrošnju koje čine košaricu za izračun inflacije i u svibnju su na mjesečnoj razini u prosjeku blago porasle (doduše, za minimalnih 0,1 posto), ali u godišnjim usporedbama time je nastavljeno usporavanje inflacije koje je nakon nekoliko mjeseci zastoja ponovno počelo u travnju.

Jučer objavljena druga procjena državnih statističara potvrdili je da se godišnja stopa, prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, prošli mjesec spustila s 3,7 na 3,3 posto. Prema metodološki nešto obuhvatnijem harmoniziranom indeksu (HICP), koji se koristi u usporedbama s drugim zemljama EU, inflacija je uobičajeno nešto viša, a u svibnju je usporila sa 4,7 na 4,3 posto.

Iako, primjerice, u strukturi DZS-ova indeksa potrošačkih cijena kategorija komunikacija na godišnjoj razini bilježi rast od 3,2 posto, tj. nešto manje od ukupne inflacije, ta kategorija ujedno je i podsjetnik da cjenovni pritisci i dalje traju. Od ovog mjeseca, naime, u primjeni su povećane cijene usluga telekom operatera koje su slijedom inflacijske klauzule poskupjele (HT za 6,5 posto, a A1 za 6,9 posto).

No, ta će poskupljenja biti dio obračuna inflacije za lipanj. U svakom slučaju, u Hrvatskoj se nastavlja snažniji rast cijena usluga nego u euro području, a tome pridonose i jaki pritisci na realni rast ukupnih primanja zaposlenih.