Prelazak iz faze očuvanja radnih mjesta tijekom pandemije u fazu kreiranja radnih mjesta Vlada Andreja Plenkovića poduprla je krajem prošle godine i predstavljanjem inovacija u okviru mjera Aktivne politike zapošljavanja. Za mjere APZ za ovu je godinu osigurano 1,02 milijarde kuna, pri čemu je nešto više od trećine ili oko 340 milijuna kuna predviđeno za potpore za samozapošljavanje.

U pogledu ovogodišnjih novina u sklopu Aktivne politike zapošljavanja najviše pažnje i reakcija izazvalo je upravo povećanje i nadogradnja potpora za samozapošljavanje, i to ponajprije kroz mjeru Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku.

Ona je zamišljena i predstavljena u prvom redu kao jedna od mjera demografske revitalizacije. Dodatni iznosi potpora njome su predviđeni s jedne strane za povratnike u Hrvatsku (50.000 kuna), a s druge za pokretanje posla preseljenjem iz urbanih u ruralne odnosno slabije razvijene krajeve Hrvatske (25.000 kuna).

1,02 milijarde kuna iz proračuna

Od 1. siječnja veće potpore za zapošljavanje, evo što se sve mijenja

U Vladi su s tim u vezi iznijeli procjene da bi “između četiri i četiri i pol tisuće ljudi moglo koristiti tu mjeru u idućem razdoblju”. Nije pritom precizirano što znači iduće razdoblje, ali prvih nekoliko mjeseci od stupanja na snagu Biram Hrvatsku brojke sugeriraju skroman početni odaziv.

“Do sada je za dodjelu potpore Biram Hrvatsku zaprimljeno 16 zahtjeva, od čega ih je pet riješeno pozitivno, četiri negativno, a sedam zahtjeva još je u obradi”, navode u odgovoru na naš upit iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na čelu s ravnateljem Antom Lončarom.

Osim što podnošenje tih zahtjeva podrazumijeva određene pretkorake koji uzmu nešto vremena, za dio interesenata prvotna su pravila očito ispala ograničavajuća pa su od ovog mjeseca izmijenjena tako da je ta mjera sad dostupna širem krugu zainteresiranih korisnika.

Podsjetimo, za one s idejom i poslovnim planom koji prođu evaluaciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pravila su ranije predviđala subvencije za samozapošljavanje do najviše 130 tisuća kuna, a uz povećan prag i spomenute dodatne poticaje one u slučaju povratnika mogu dosegnuti maksimalno 200 tisuća kuna.

U HZZ-u u vezi s mjerom Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku napominju kako je ona namijenjena poslodavcima koji su registrirali poslovni subjekt uz korištenje mjere Potpora za samozapošljavanje, koja je pak namijenjena nezaposlenim osobama koje su na temelju stečenog radnog iskustva i/li obrazovanja odlučili otvoriti novi poslovni subjekt u Hrvatskoj.

Dakle, prvi korak i nužan preduvjet za korištenje mjere Biram Hrvatsku je predaja zahtjeva za dodjelu potpore za samozapošljavanje prema trenutno važećim općim uvjetima. Nakon sklapanja ugovora, korisnik potpore (poslovni subjekt) koji ispunjava uvjet za mjeru Biram Hrvatsku – Povratak u RH/Preseljenje unutar RH može za nju podnijeti zahtjev.

Stižu brojni upiti
Iako ih je dosad zaprimljeno samo 16, u HZZ-u ističu kako je njihovu Korisničkom centru upućen velik broj upita. A na temelju povratnih informacija iz tih upita Upravno vijeće Zavoda 30. ožujka 2022. je usvojilo i izmjene i dopune mjere Biram Hrvatsku.

Uz osobe koje su imale prebivalište u državi Europskog gospodarskog prostora, Švicarske te Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, mjeru po novome mogu koristiti i one koje su u tim zemljama imale prijavljeno boravište, i to najmanje 12 mjeseci u kontinuitetu te su u tim zemljama radile ili bile uključene u redovito obrazovanje najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca, objašnjavaju u HZZ-u. Time je, kažu, mjera Biram Hrvatsku postala dostupnija većem broju zainteresiranih korisnika.

Pored toga, od ove godine novina u ponudi APZ-a su i Zeleno/Digitalno potpore za samozapošljavanje, zapošljavanje i pripravništvo u zelenim i digitalnim djelatnostima. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u nešto više od tri i pol mjeseca ove godine takvih je zahtjeva najviše (ukupno 69) stiglo za potpore za samozapošljavanje odnosno pokretanje posla u djelatnostima koje se uklapaju u katalog za tu mjeru. Za preostale dvije zeleno/digitalne mjere (zapošljavanja) Zavod je zasad zaprimio po 15-ak zahtjeva.

Podaci o novouključenim korisnicima mjera APZ-a za prva tri mjeseca pokazuju da je ukupan broj po raznim programima nešto veći nego u istom razdoblju lani (4544 prema 4586). Povećanje bilježi i broj novih korisnika potpora za samozapošljavanje, s 583 na 621 u prva tri mjeseca ove godine, uključujući i 19 korisnika te mjere koji su ishodili dodatnu potporu za proširenje poslovanja.

Uz takvu dinamiku u ostatku godine broj novih korisnika raznih poticaja APZ-a trebao bi premašiti lanjskih 31 tisuću, a isto vrijedi i za potpore za samozapošljavanje koje su lani odobrene 6061 osobi.

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje/Ž. Bašić/PIXSELL

Očekuju ubrzanje isplata
Slijedom više od 600 novouključenih korisnika potpora za samozapošljavanje HZZ je do kraja ožujka isplatio 55,3 milijuna kuna bespovratnih poticaja, ali realno je očekivati da će se i isplate u ostatku godine ubrzati.

Inače, u Zavodu kažu kako prema dosad zaprimljenim zahtjevima za mjere APZ brojem prednjače zahtjevi poslodavaca za potpore za zapošljavanje, potom potpore za samozapošljavanje, za pripravništvo, stalne sezonce te potpore za usavršavanje.

Mjere vezane uz obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine pokazuju i osjetno povećanje broja novih korisnika. Slično vrijedi i za mjeru Stalni sezonac; dok ih je lani od siječnja do kraja ožujka uključeno 1450, ove godine njihov broj dosegnuo je 2011, što se dijelom zacijelo može pripisati boljoj situaciji uoči turističke predsezone nego lani.

Inače, u posljednjih pet godina za aktivnu politiku zapošljavanja Vlada je izdvojila više od 5,5 milijardi kuna, a tvrdi se da oko 85 posto dosadašnjih korisnika potpora za samozapošljavanje i dalje radi tj. nije ugasilo biznis.

Što se tiče dometa mjere Biram Hrvatsku kao ovogodišnje inovacije, i u Vladi su nesumnjivo svjesni da to može biti tek motiv više onima koji i mimo toga razmišljaju bilo o preseljenju unutar Hrvatske ili povratku u nju. Za te odluke presudnije je da Hrvatska postane uspješnija u hvatanju koraka s razvijenijim zemljama Unije.