Stotinjak poduzeća, blizu četiri tisuće zaposlenih i više od 13,6 milijardi kuna prihoda. To su danas osnovni gabariti tržišta plina u Hrvatskoj. Što je donijela dosadašnja liberalizacija tog tržišta i kako se ona odrazila na financijsko poslovanje tržišnih aktera, jedno je od pitanja kojima su se pozabavili istraživači Instituta za javne financije Anto Bajo, Marko Primorac te Dijana Jurinec.
Analizom financijskih izvještaja poduzeća u sektoru plina od 2010. do 2015. cilj im je, kažu, bio utvrditi promjene u veličini i strukturi tržišta te stupnju liberalizacije. Struktura tržišta promijenila se u prvom redu u dijelu opskrbe i distribucije, gdje se postupno pretvara u oligopol. "Umjesto otvaranja tržišta znatno većem broju ravnopravnijih tržišnih sudionika, dosadašnji su liberalizacijski procesi rezultirali tek zamjenom vrste vlasništva dominantnog tržišnog sudionika. Tržište plina i dalje je ostalo visoko koncentrirano, ali sada u njemu dominiraju privatna poduzeća.
13,6mlrd.
kuna prihoda ostvarilo je stotinjak tvrtki na tržištu plina
Prvo plinarsko društvo (PPD) zadominiralo je u sektoru opskrbe plinom na kojemu posluje ukupno 55 društava ponajprije nauštrb državne tvrtke Prirodni plin, koja je prije dvije godine pripojena Ini. Prema postojećoj zakonskoj regulativi u Hrvatskoj se, podsjetimo, na tržištu mogu opskrbljivati samo poslovni korisnici, dok je tržište opskrbe plinom za kućanstva regulirano sve do početka travnja iduće godine. Tada bi se i u tom segmentu trebala omogućiti konkurencija, odnosno opskrba po tržišnim načelima. Mnogi predviđaju da će se dio sadašnjih konkurenata u opskrbi poslovnih korisnika okušati i s kućanstvima, a u srednjem roku više tipuju na okrupnjavanej nego na nove igrače na tržištu.
Energetski znalac Davor Štern jedan je od onih koji smatraju da je tržište plina zapravo zasićeno. Domaća industrija nije u zamahu pa potrošnja plina ni u dogledno vrijeme neće znatnije rasti, kaže, dodajući kako ni od liberalizacije opskrbe u segmentu kućanstava vjerojatno ne treba očekivati prevelike domete. Najveći broj od zaposlenih na tržištu plina radi u opskrbi i distribuciji plina.
Promatrano prema strukturi vlasništva, najviše ih je u državnim i poduzećima u mješovitom vlasništvu, s tim da je tu trend padajući, za razliku od privatnih poduzeća. Sva poduzeća na tržištu plina lani su ostvarila nešto više od 13,6 milijardi kuna kuna prihoda, i to ne računajući oko pola milijarde kuna, koliko kao "opskrbljivač opskrbljivača" od prodaje plina godišnje ostvaruje HEP d.d. I neto agregatna dobit analiziranih tvrtki s tim bi prihodima bila veća od 650 milijuna kuna, koliko iznosi bez HEP d.d.-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu