Ministarstvo financija i Svjetska banka potpisali su danas ugovor o zajmu Hrvatskoj od 150 milijuna eura na 15 godina čiji je cilj podržati napore hrvatske Vlade u ubrzavanju održivog gospodarskog oporavka putem konsolidacije javnih financija i jačanja ulagačke klime, a tom je prilikom ministar financija Slavko Linić istaknuo da Hrvatska želi ponovo kredit od te banke i za sve preostale reforme koje su pred nadležnim ministarstvima.

Riječ je o drugoj tranši ili drugom zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka (ERDPL2) kojeg je Hrvatskoj jučer odobrio 'board' Svjetske banke u Washingtonu, a potpisujući danas ugovor za taj zajam ministar Linić i voditelj Ureda te banke za Hrvatsku Hogjoo Hahm istaknuli su zadovoljstvo dobrom suradnjom uz naznaku da je unatoč relativno dugom pregovaranju od dvije godine kredit odobren jer je Hrvatska ispunila sve zadane kriterije.

Hahm je izjavio da je to dokaz da hrvatske vlasti napreduju sa strukturnim reformama te da će Svjetska banka i dalje podržavati Vladu u partnerstvu s Europskom komisijom u izazovnom procesu fiskalne konsolidacije.

Ministar Linić je naglasio da je taj kredit dokaz da su u Hrvatskoj učinjeni veliki napori i promjene, posebno u dijelu jačanja fiskalne odgovornosti i transparentnosti i naročito reformi javne uprave, zdravstva, socijale i obrazovanja.

Smatra i da taj kredit nije samo važan zbog iznosa od 150 milijuna eura i jer je na 15 godina i s trenutnom kamatnom stopom od oko 1,2 posto s jednokratnom otplatom (vezan za šestomjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu kamatnu maržu koja trenutno odgovara kamatnoj stopi od oko 1,2 posto), nego i jer jedna važna svjetska financijska institucija ipak priznaje Vladi rezultate u otklanjanju prepreka za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te ogromnih ušteda u realnim iznosima, što se, kako je kazao, na žalost ne priznaje kod kuće.

Kredit je, naglašava Linić, i važna potpora Vladi za vođenje daljih pregovora s Europskom komisijom oko prekomjernog deficita, a naglasio je želju da Svjetska banka i dalje bude prisutna u reformama koje se provode i planiraju, a takvih je puno s projektima koji se žele ostvariti, od željeznica, preko luka do koncesioniranja autocesta.

"Ponovno želimo kredit za sve preostale reforme koje su pred nadležnim ministarstvima i mislim da prisutnost Svjetska banke ne treba samo zbog povoljnih kredita nego i njihovih stručnjaka koji će pomoći u definiranju ciljeva i kontroli svega što radimo", kazao je Linić ističući da se sa Svjetskom bankom već pregovara za novi kredit.

I viša glavna savjetnica Svjetske banke Sanja Mađarević Šujster pohvalno se izrazila o svemu što je prethodilo odobrenju tog kredita koji se daje za već izvršene, a na predložene reforme, koje s obzirom na dugu recesiju nije lako provoditi, ali je nužno jer zemlja ima dugoročne strukturne probleme za čije je rješavanje potrebno duže vrijeme.

Fiskalnu konsolidaciju i jačanje investicijske klime označila je i dalje prioritetima Vlade dodajući da će Svjetskoj banci biti drago da bude partner u tim i naporima oko novog seta reformi za koje se nada da će uskoro početi novi razgovori.

Zajmom za koji je danas potpisan ugovor Svjetska banka podupire reforme u Hrvatskoj u dva područja, od kojih je jedno fiskalna konsolidacija putem prilagodbe rashoda javne uprave, zdravstva, mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi, a drugo obuhvaća potporu rastu privatnog sektora kroz poboljšanje poslovnog okruženja i smanjenje uključenosti države u korporativnom sektoru.

Hrvatske su vlasti, kako drže u Svjetskoj banci, već poduzele mjere za povećanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjivanje administrativnih i regulatornih prepreka poslovnim subjektima, ubrzale privatizaciju trgovačkih društva u vlasništvu države te ojačale inovacijski okvir. Među ključnim očekivanim rezultatima tog zajma su primjerice da se od 2012. do kraja 2014. realni primarni rashodi opće države smanje za 2 posto, a ukupna masa plaća za opću državu realno za 6 posto.

Ključni očekivani rezultati zajma po sektorima za zdravstvo su smanjenje ukupnih rashoda za 9 posto realno od 2012. do kraja 2014., za socijalna davanja za 6,5 posto, za mirovine za 6,5 posto, uz istodobno povećanje stope sudjelovanja radne snage na tržištu rada (15-64 godina) na 61 posto u 2014.