Dok cijela Europska unija posljednjih dana vodi svoju bitku za geopolitičko pozicioniranje između SAD-a, Kine, Rusije, te s jedne strane strahuje od uvođenja carina za izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda (i ne samo njih) u Sjedinjene Američke Države i Kinu, a s druge juri prema sklapanju novih trgovinskih sporazuma s državama Južne Amerike, koji bi mogli dovesti do ogromnog uvoza jeftine hrane lošije kvalitete, hrvatska se poljoprivreda nalazi pred slomom.
Upozorila je to u vrlo dramatičnoj analizi ovih dana Hrvatska udruga poslodavaca. Hrvatski poljoprivrednici, posebice ratari, šalju ovih dana apel da se nešto hitno poduzme, jer je proljetna sjetva pred vratima, a cijene repromaterijala divljaju te strahuju da će ove godine biti u ogromnom problemu i da će imati još skuplju proizvodnju.
Svinjogojci pred slomom
Sektor proizvodnje svinja je pred slomom jer su na tržištu ogromni viškovi domaćih teških svinja, a iako smo na oko 60 posto domaće samodostatnosti, njihove svinje nitko neće kupiti. Na hrvatsko tržište dolaze tržišni viškovi iz Njemačke zbog zabrane izvoza u Kinu, a Hrvatsku je preplavila jeftina svinjetina iz uvoza. Ništa bolje nije niti u mljekarstvu – pada i dalje proizvodnja, proizvođači odustaju od proizvodnje i prazne svoje štale.
S druge strane potrošači se bore s ogromnim cijenama hrane koje divljaju i kroz pokušaj bojkota nastoje natjerati trgovce da snize cijene. I nitko u Hrvatskoj još ne želi javno i snažno reći da bez jake domaće proizvodnje neće biti više niti jeftine hrane. Pitanje je i da li će je biti dovoljno, ako se sadašnji politički loši trendovi po Europsku uniju budu pogoršali ili ako dođe do vala uvođenja carina i novih globalnih poremećaja na svjetskom tržištu.
Deficit nezaustavljivo raste
U Hrvatskoj jedan po jedan sektor poljoprivrede pada, kao i vrijednost poljoprivrede koja je opet pala u 2024. godini i sada je na razini iz 2012. godine, iako smo u poljoprivredu i ribarstvu od 2013. do 2025. godine kroz poticaje i potpore uložili više od osam milijardi eura. Bez željenog učinka jer nam proizvodnja pada. Jedino što raste ogromnom dinamikom je uvoz i ogroman minus u razmjeni poljoprivrede. Bilo bi dobro kada bi Vlada shvatila taj ključni problem i pokušala napraviti analizu koliko je ukupno hrane danas u Hrvatskoj iz uvoza, a koliko iz domaće poljoprivrede i kako to okrenuti. A podaci su katastrofalni.
Hrvatski uvoz poljoprivrede u prvih deset mjeseci 2024. godine iznosio je oko 5,23 milijarde eura i bio je za čak više od 417 milijuna eura veći nego u deset mjeseci 2023. Odnosno, narastao je za novih 8,7 posto. Izvoz je iznosio 3,15 milijardi, odnosno smanjen je za 1,2 posto. Ukupan deficit vanjskotrgovinske bilance u promatranom je razdoblju narastao 28 posto, odnosno za 457,1 milijun eura i iznosio je 2,09 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom nam je 60 posto, a u 2023 je bio 66 posto. Ostalo je još izračunati koliko smo uvezli hrane za zadnja dva mjeseca prethodne godine, kada inače najviše trošimo. A brojke će definitivno biti još katastrofalnije.
U ovo vrijeme, u veljači sada već jako jako daleke 1998. godine, tada sam kao mladi novinar sudjelovao na možda i prvom sastanku Hrvatske gospodarske komore o teškom stanju u hrvatskoj poljoprivredi. Analizirano je stanje u sektoru i tada smo imali “dramatičan” rast uvoza hrane – premašio je 1 milijardu dolara.
Stručnjaci su tada izjavili kako je manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 1997. godini uvećan za dramatičnih 73,01 milijun američkih dolara u odnosu na 1996. te je dosegnuo 465,33 milijuna dolara. Po tadašnjim podacima HGK, u 1997. godini vrijednost uvoza tih proizvoda premašila je milijardu dolara, dok je izvoz iznosio 537,84 milijuna dolara. Ove usporedne brojke sve pokazuju do kud smo u poljoprivredi došli u tih 27 neovisnih hrvatskih godina.
Najviše se uvozi meso
Hrvatska je u razdoblju od 2012. do 2022. godine uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za ukupno 32,64 milijarde eura. Ako dodamo da smo u 2023. i 2024. godini uvezli hrane, prosječno za oko 5 milijardi eura po godini, ispada da smo od 2012. do danas uvezli hrane za više od 43 milijarde eura. Ukupan izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za razdoblje od 2012. do 2022. bio je 21,65 milijardi eura. Ako dodamo da smo u 2023. i 2024. izvezli hrane za oko 3 milijarde po godini, do danas je izvoz došao na oko 28 milijardi eura. Ukupan deficit vanjskotrgovinske bilance bio je od 2012. do 2022. (dakle u deset godina) gotovo 11 milijardi eura, a kada se dodaju 2023. i 2024. godina prosječno po oko 2 milijarde eura godišnje to skače na preko 15 milijardi eura.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da je Hrvatska 2024. ostvarila svoj povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u trgovini prehrambenih proizvoda, a kada se sve zbroji ispada da ima trgovinski deficit u prehrambenim proizvodima od čak 2,7 posto BDP-a. Analiza uvoza pokazuje da je meso i dalje na prvom mjestu uvozne ljestvice s ukupno 617,2 milijuna eura – i čini 11,8% vrijednosti ukupnog uvoza. Svježe i rashlađene govedine uvezli smo za 155,8 milijuna eura, za 20 posto više nego u 10 mjeseci 2023, piletine za 80,55 milijuna eura ili 13,1% više.
Proizvoda na bazi žitarica i škroba lani smo uvezli za 464,8 milijuna eura, od čega samo kruha, peciva i kolača za 288,4 milijuna eura, što je novi rast za više od 11,3%, dok smo tjestenine također uvezli za nimalo zanemarivih 60,4 milijuna ili 6,5% više. Uvoz voća bio je na 327,9 milijuna eura, za oko 10 posto više nego u 10 mjeseci godinu ranije, a povrća za 244,3 milijuna eura, od čega je samo krumpir činio gotovo 60 milijuna eura, a luk, češnjak i poriluk 22 milijuna eura, mrkva 12,5 milijuna. Meso i mlijeko čine vrtoglavih 34% ukupnog deficita.
Ovi podaci možda nikoga u Vladi neće posebno dotaknuti, pa će biti čak i onih koji će reći da hranu uvoze zemlje koje imaju novca i jak turizam, no moje je mišljenje kako je ključ ogromnih cijena hrane u sve većoj uvoznoj inflaciji i da sa sve većim uvozom hrane, dolazi do urušavanja jednog po jednog sektora proizvodnje. Nastavimo li ovim ritmom uskoro ćemo uništiti i ratarstvo koje je još jedini relativno stabilno. Citirat ću i izjave stručnjaka sa sastanak poljoprivrednika iz spomenute 1998. godine:
“Niti jedna zemlja koja ima razmjerno dobre preduvjete za proizvodnju velikog broja poljoprivrednih proizvoda ne smije i ne može biti zadovoljna ako ostvaruje značajan manjak u trgovinskoj bilanci hrane. Postavlja se pitanje da li je agrarna politika adekvatna našim mogućnostima i onome što želimo postići u poljoprivredi i gdje to vodi”.
Nisam siguran što bi tadašnji agrarni i ekonomski stručnjaci rekli na sadašnje brojke i deficit od više od dvije milijarde eura, ali i podatke da smo osim žitarica i uljarica, sve druge proizvodnje toliko uništili da smo kod većine proizvodnje pali ispod 50 posto vlastite samodovoljnosti.
Podravka uvjerljivo na vrhu
Najveća tvrtka u ovom sektoru je Podravka. Lanjske brojke govore same za sebe, a one će od ove godine biti i veće jer će u konsolidirana izvješća ući i agro kompanije Fortenove (Belje, Vupik, PIK Vinkovci i Vinka) koje je i formalno preuzela tijekom siječnja ove godine. Grupa Podravka u 2024. ostvarila je neto dobit od 73,9 milijuna eura, što je rast za 7,5 milijuna eura ili 11,3 posto u odnosu na 2023., izvijestili su u četvrtak iz te kompanije.
Prihodi od prodaje Grupe su ostvareni u iznosu od 766,5 milijuna eura, što je za 57,2 milijuna eura ili 7,4 posto više. Rast prihoda zabilježen je u oba segmenta u kojima je Grupa poslovala. Prihodi u segmentu Prehrane porasli su gotovo 7,5 posto i dosegli 591,6 milijuna eura, dok su prihodi segmenta Farmaceutike, odnosno Belupa porasli 9,2 posto i dosegli 174,9 milijuna eura. Rezultati Grupe u 2024., kako se navodi u priopćenju, proizlaze iz rasta prodaje u oba segmenta poslovanja, Prehrani i Farmaceutici.
“Preuzimanjem Fortenovine poljoprivrede, poslovni prihodi koprivničke grupacije premašiti će milijardu eura, a broj zaposlenih se penje do 8000 radnika. Neće imati ozbiljne konkurente s tako diverzificiranim poslovanjem, ali i vrlo snažnom vertikalnom integracijom proizvodnje. Nema puno takvih kompanija ne samo u regiji nego i šire.”, rekla nam je nedavno poljoprivredna analitičarka Zvjezdana Blažić.
Varaždinska Vindija već je desetljećima važan igrač u sektoru, a 2023. godine ostvarila je 473,5 milijuna eura prihoda, što je skroman rast od 3,7 posto. No, zato je snažno rasla neto dobit: iznosila je 21 milijun eura i bila je čak 743 posto veća nego 2022. godine. Vindija je na kraju 2023. imala oko 1290 zaposlenih, što je 80-ak više nego 2022. Kao i druge tvrtke iz grupe Vindija, i matična je kompanija lani zapravo stagnirala jer rast prodaje nije pratio rast inflacije. Koka je ostvarila 214 milijuna eura prihoda uz rast od 6 posto. Neto dobit iznosila je 8,61 milijun eura, što je rast od čak 159 posto.
Iznimno važna kompanija u ovom sektoru je i Žito Grupa koja je nedavno najavila kako bi već ove godine mogla izaći na burzu. Podataka za prošlu godinu još nema, no prihodi od prodaje kompanije u vlasništvu Marka Pipunića u 2023. godini pali su za čak 20 posto. Oni su u 2022. godini iznosili 393,7 milijuna eura, da bi 2023. pali na 313,4 milijuna eura. Kada se analiziraju prihodi od prodaje po segmentima, najveći pad zabilježen je u segmentu “Trgovina i silosi”, sa 122,7 milijuna eura na 64 milijuna eura.
Radi se o padu od 48 posto. U konzorciju sa Žitom za agro tvrtke iz sastava Fortenove natjecala se i Osatina grupa u vlasništvu Mirka Ervačića koja je prvenstveno bila zainteresirana za preuzimanje PIK-a Vinkovci. Osatina grupa d.o.o. je 2023. ostvario ukupni godišnji prihod od više od 96 milijuna eura, što predstavlja relativnu promjenu ukupnih prihoda od 3.692.186 eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 92.417.315 eura. Tvrtka je tijekom posljednje dvije godine poslovala s dobiti.
Osatina je u 2023. ostvarila neto rezultat poslovanja u iznosu od 2.863.990,00 eura, dok je ostvarena neto marža iznosila 2,98 posto. Od prošle godine prehtambeni sektor je dobio i jednog novog, zanimljivog igrača – Orka Grupa koju čine domaća društva u sektoru hrane i pića – Bosnić, Fisherija, Slavonika s brendovima The Meat i Mesoprerada te LU-MA Ekskluziv s brendom Wine & Friends.
