I ove godine država potiče zadruge kroz program “Razvoj zadružnog gospodarstva”. Doduše, iznosi potpora, kao i ukupan iznos, prilično su mali.

Istovremeno, domaći poduzetnici, posebno oni u poljoprivredi koji se tradicionalno najčešće udružuju, poslovanje kroz zadruge sve češće i vrlo olako odbacuju. Zadruga Vinkovačka šparoga najbolji je dokaz koliko su u krivu.

Interes za natječaj
No oni se neće javiti na natječaj Ministarstva gospodarstva koje je za jačanje konkurentnosti zadruga ove godine rezerviralo 267 tisuća eura. Na potpore, koje se kreću od 3 do 15 tisuća eura, zadrugari mogu aplicirati do 10. listopada, a financirati mogu više aktivnosti, od razvoja novih proizvoda i usluga, uređenja prostora, do marketinških aktivnosti.

Iako zadruga može djelovati u bilo kojem području i djelatnosti, najčešće su poljoprivredne zadruge čiji je udio u ukupno registriranim i aktivnim zadruga u Hrvatskoj 41 posto. Od ukupno 713 aktivnih zadruga u poljoprivredi ih djeluje 297, pokazuju posljednji dostupno podaci DZS-a. U prerađivačkoj industriji ih djeluje 118, a u trgovini 80.

Lani je potpore, kroz program Ministarstva gospodarstva, dobilo tek 18 zadruga. Iz Ministarstva gospodarstva kažu da su zaprimili 54 prijave, a 19 zadruga je zadovoljilo kriterije. No, jedna je odustala. Prosječna potpora po zadruzi iznosila je gotovo 14 tisuća eura, a većina prijavitelja, pa posljedično i dobitnika potpora, bile su poljoprivredne zadruge, kažu iz Ministarstva gospodarstva. Zadruga Vinkovačka šparoga neće se javiti na natječaj Ministarstva gospodarstva.

“Nismo niti razmišljali o tome”, kaže Branko Horvat, upravitelj Zadruge Vinkovačka šparoga, koja već godinama bilježi rast godišnjih prihoda između 25 i 28 posto. S braniteljskom zadrugom Rokovačka šparoga, s kojom dulje surađuju, ove će godine ostvariti 619 tisuća eura prihoda. Broj im je članova pak od 2014., kad su osnovani, porastao s 10 na 20 proizvođača.

Sve ih je manje
Brojke dovoljno govore o uspješnosti udruživanja, no ono već godinama u Hrvatskoj slabi. Prije 10 godina imali smo više od 2200 aktivnih zadruga. Najveći problem zadruga je nezdrav pristup, kaže Horvat.

“I mi smo imali porođajne muke i članove koji su isključivo gledali svoj interes, čemu u zadrugama nema mjesta. Ona je servis koji pomaže malim proizvođačima da udruživanjem količine s kojima će izaći na tržište i biti konkurentniji”, ističe.

Upravo zahvaljujući udruživanju Zadruga Vinkovačka šparoga i Rokovačka šparoga svoj proizvodu danas plasiraju u niz velikih trgovačkih lanaca, što pojedinačno svaki od proizvođača nikada ne bi mogao.

Plan im je dobiti status proizvođačke organizacije čime bi narednih pet godina imali pravo na potporu u iznosu od 10 posto ostvarenih prihoda. “Većina članova ima viziju da bi taj novac trebali uložiti u izgradnju vlastitog objekta”, kaže Horvat.

Problema, naravno, uvijek ima, no za uspjeh je najvažnije podrediti partikularne interese onim zajedničkim, poručuje Horvat,

U državi u kojoj je većina poljoprivrednih proizvođača mala (imamo više od 120 tisuća OPG-ova), udruživanje je najbolja strategija plasmana proizvoda na tržište. No pojedinačne interese, očigledno, čak i pod cijenu slabljenja proizvodnje, nije tako lako podrediti.