Ova je godina bila vrlo dobra za većinu velikih hrvatskih poduzetnika. Prva prava godina u Schengenu i eurozoni nakon “tranzicijske” 2023. otvorila je mnogim tvrtkama neke nove prilike. Sektorski gledano, mogli bismo reći da su industrijski, energetski i prehrambeni sektor uspjeli iskoristiti svoje potencijale, turizam je imao vrlo izazovnu godinu, dok može veseliti činjenica da je znatno teže bilo pronaći prave gubitnike…

Končar na vrhu dobitnika
Ako bismo se morali opredijeliti za najvećeg dobitnika godine na izmaku, to je svakako Končar. Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 116,6 milijuna eura, što je za 141,4 posto više nego u istom razdoblju lani. EBITDA je veća za 75,5 milijuna eura i iznosi 139,5 milijuna eura, a EBITDA marža iznosi 19 posto. Svoj uspjeh i fascinantne poslovne rezultate u velikoj mjeri duguju procesu “zelene tranzicije” i elektrifikaciji koja bi trebala zamijeniti fosilna goriva.

Kulminacije te poslovne strategije dogodila se u Berlinu, gdje je predstavljen baterijski vlak, među prvima u Europi, koji bi već iduće godine mogao prometovati u Hrvatskoj. I predstavlja značajan iskorak u smjeru visoke tehnologije. Na krilima tog zaokreta Končar (KOEI) se upravo tijekom listopada ugurao u odabrano (malobrojno) društvo domaćih izdanja s tržišnom kapitalizacijom većom od milijardu eura. Izraženo o apsolutnim brojkama, dioničari Končara su u 11 mjeseci postali kolektivno bogatiji za više od 600 milijuna eura.

I planovi za 2025. vrlo su optimistični. Ukupni prihodi planirani su u iznosu većem od 1,1 milijarde eura. Izvoz će i dalje dominirati u prihodima od prodaje proizvoda i usluga. Udio izvoza u ukupnim prihodima od prodaje planira se na razini većoj od 70%. Pojedinačno po zemljama, najznačajniji izvoz planira se u Njemačku, Švedsku, Norvešku i Nizozemsku.

U smislu poslova na stranim tržištima, svakako valja istaknuti i Dalekovod koji je na kraju rujna imao knjigu ugovora u vrijednosti od 387 milijuna eura, što je 106 milijuna eura više u odnosu na kraj 2023., a posebno se ističu vrijedni poslovi u Norveškoj. Dalekovod Grupa u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je poslovne prihode od 139.4 milijuna eura, što je 19 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je neto dobit nakon prekinutog poslovanja iznosila 7.2 milijuna eura.

Pozitivnim rezultatima Dalekovod Grupe, koja posluje u sastavu Končar Grupe, doprinosi dinamika realizacije, visoka razina ugovorenih poslova te povećana efikasnost na projektima i djelatnostima gotovo svih segmenata poslovanja, kako u Dalekovod d.d. tako i u svim članicama Grupe Dalekovod.

Akvizicije Podravke i Bosqara
U kontekstu akvizicija, dvije su važne vezane za prehrambeni sektor. Podravka je za 333 milijuna eura ovoga ljeta preuzela Fortenovino poljoprivredno poslovanje. Osnovana je i nova kompanija, Podravka Agri, u kojoj je udjel kupila i Europska banka za obnovu i razvoj. Poljoprivredna proizvodnja, uz Prehranu i Farmaceutiku, postaje tako novi stup poslovanja Grupe Podravka. Stoga je Podravka osnovala i novo društvo – Podravka Agri, kroz koje će upravljati Beljem, Vupikom, PIK-om Vinkovci te ostalim društvima.

Preuzete kompanije tako će, i nakon preuzimanja, nastaviti poslovati kao samostalna trgovačka društva kojima će u strukturi Grupe Podravka upravljati novoosnovano društvo Podravka Agri. Preuzete poljoprivredne kompanije na ostat će tako jedinstvena cjelina unutar snažne i uspješne grupacije. Osim toga, Podravka i dalje sjajno posluje pa je tako u prvih devet mjeseci ubilježila neto dobit iz poslovanja iz koje su isključene jednokratne stavke (normalizirana dobit) od 57,5 milijuna eura, gotovo 50% više od normalizirane neto dobiti za isto razdoblje prošle godine kada je iznosila 39,2 milijuna eura.

Druga važna akvizicija u prehrambenom sektoru djelo je Bosqara koji je preuzeo slovensku Panvitu za 50 milijuna eura, a u samom finišu godine akviziran je i Mlinar transakcijom vrijednom 100 milijuna eura. Plan iza akvizicije je da Bosqar postane lider prehrambene industrije jugoistočne Europe.

Tvrtka osnivača i većinskog vlasnika Stipe Oreškovića osnovana je 2007., a pionir u usluzi pružanja usluga kontaktnih centara u jadranskoj regiji, tadašnji Mplus, ubrzo je postao najveća neovisna tvrtka za takozvani outsourcing tehnologije poslovnih procesa (BPTO) u jugoistočnoj Europi. No ekspanzija tvrtke i pravi rast prihoda počinje 2016. Od tada su akvizirali 57 tvrtki. Danas Bosqar Invest čine 72 kompanije iz 19 zemalja, zapošljava oko 14 tisuća ljudi, a lani je ostvario prihode od 303 milijuna eura. Hrvatska i Slovenija te Njemačka i Italija prepoznate su kao glavna tržišta za daljnji razvoj ove vertikale.

Veliki iskorak Orbica
Važna akvizicija dogodila se i izvan prehrambenog sektora. Orbico Group Branka Roglića i Authentic Brands Group potpisali su dugoročno partnerstvo za poticanje Championovog poslovanja diljem EMEA. Znači, kultni sportski brend Champion sada je u vlasništvu Roglićeve grupe. Taj strateški savez postavlja temelje za dugoročnu suradnju koja će otvoriti nove prilike za rast i razvoj za Champion i obje tvrtke diljem EMEA. Champion je u nas itekako poznat sportski brend vezan prije svega za casual i tenis, desetljećima prisutan na ovim prostorima.

Putem ugovora s Authenticom, Orbico je sklopio 10-godišnju licencu s mogućnošću produljenja za brend Champion za Europu, Bliski istok i Afriku, a također preuzima pravne osobe i maloprodajne trgovine Champion Europe u regiji EMEA. Champion Europe, sa sjedištem u Carpiju u Italiji, trenutno posluje u 36 zemalja, zapošljava više od 1300 ljudi i ima više od 90 maloprodajnih objekata diljem regije. Tvrtka planira dodatno proširiti prisutnost diljem Europe u nadolazećim godinama. Orbicu je to strateško partnerstvo odskočna daska za širenje poslovanja na sva europska tržišta.

Ina i HEP stabilni
Dvije energetske perjanice odradile su vrlo dobru godinu. Ina je ove godine najprofitabilnija regionalna naftna kompanija. U prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 151,4 milijuna eura što je 8,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Nakon poboljšanja maloprodajnog i veleprodajnog cjenovnog okruženja, rezultat Ina Grupe u prvih devet mjeseci ove godine poboljšan je u odnosu na isto razdoblje lani.

Ukupna kapitalna ulaganja Ine u devet mjeseci iznosila su 215 milijuna eura i povećana su u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka dosegnuo je 91 posto dovršenosti. Uslijed snažnog investicijskog ciklusa, neto dug iznosi 618 milijuna eura uz omjer duga i kapitala od 28 posto.

Hrvatska elektroprivreda je u studenome potpisala ugovore o kreditu s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Europskom investicijskom bankom (EIB), kao i ugovor o izgradnji sunčane elektrane Korlat. Dakle, upravo počinje izgradnja najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, a samim time i završetak izgradnje prvog hibridnog energetskog parka u Hrvatskoj. Poslovanje je stabilizirano, pa se od gubitka u iznosu od 822 milijuna eura u 2022. godini, u 2023. došlo do dobiti od 117 milijuna.

Prema nerevidiranim podacima, pozitivan su rezultat imali i u prvih šest mjeseci ove godine. Također treba reći da se država odrekla povlačenja dobiti HEP-a do ukupnog iznosa od 194 milijuna eura. To je dragocjeno u situaciji kad HEP ima rekordnu realizaciju investicija koje će u ovoj godini iznositi oko 600 milijuna eura, dok za 2025. planiraju i više od 800 milijuna eura.

HPB među prvih pet
U financijskom sektoru valja istaknuti Hrvatsku poštansku banku koja je već početkom godine ušla među pet najvećih banaka u zemlji. HPB je u 2023. ostvarila rekordan rast imovine od 54,4 posto na više od sedam milijardi eura. Time se banka koncem prošle godine pozicionirala među pet najvećih banaka na domaćem tržištu čime je ostvarila svoj srednjoročni strateški cilj. Sjajni rezultati nastavljeni su i u devet mjeseci ove godine nakon dovršetka procesa operativnog spajanja s N ovom hrvatskom bankom (bivšim Sberbankom Hrvatska).

Hrvatska poštanska banka je u prvih devet mjeseci 2024. ostvarila značajan rast prihoda i operativne dobiti, uz snažni povrat na kapital i rast aktive, što potvrđuje kontinuitet uspjeha i višegodišnjeg pozitivnog trenda u kojem se Banka nalazi. Treće tromjesečje je tradicionalno vrlo snažno za HPB. U skladu s tim, zbog iznimnog rasta depozita, aktiva je u samo tri mjeseca porasla za 6,6 % te dosegla rekordnu razinu od 7,3 milijarde eura.

Rimac i DOK-ING tehno-lideri
Sredinom listopada, Mate Rimac s pravom je slavodobitno proveo novinare kroz halu gdje će biti smještena proizvodna linija za BMW i u kojoj će sljedeće godine biti smješteno robota u vrijednosti od 100 milijuna eura. Djelomično otvorenje kampusa događaj je sam za sebe, a sve potkrepljuju i podaci. Kompanija se pohvalila podatkom o čak pet milijardi eura ugovorenih poslova.

U kampus će doći još dvije proizvodne linije za proizvođače koji još nisu otkriveni, rekao je Rimac, a vrijednost opreme koja je potrebna za svaku od tih linija premašuje vrijednost gradnje kampusa. Nakon izgradnje uredske zgrade u Kerestincu, gradit će testni pogon na novokupljenom zemljištu u Stupniku te u Kalinovici. Rimac je priznao da još nije prodana cijela predviđena serija Nevere, ali interesa ima.

U kontekstu prodora hrvatskih kompanija na strana tržišta, posebno u smislu tehnološkog razvoja, jako je važno ono što uspijeva DOK-ING-u. DOK-ING i njemački koncern, vodeći europski proizvođač naoružanja i vojne opreme Rheinmetall, potpisali su Sporazum o razumijevanju (MoU) o osnivanju zajedničke tvrtke (joint venture), kojoj je cilj postati tržišni lider u sektoru besposadnih borbenih i neborbenih sustava (Unmanned Ground Systems-UGS).

Strateška suradnja DOK-ING-a i Rheinmetalla kao prvi cilj ima razvijanje besposadnog sustava fokusiranog na sposobnosti protupokretljivosti, a u planu je u budućnosti razviti besposadne sustave za razne namjene u potpori borbenim zadaćama. Prvi demonstrator sustava biti će predstavljen tijekom 2025. DOK-ING-ovi roboti za razminiranje drže i dalje čak 80% svjetskog tržišta i zato je Rheinmetall pokazao interes za partnerstvo. S planiranom integracijom Rheinmetallovih borbenih modula, hrvatska tvrtka prelazi i u borbeni segment, kao i segment borbene potpore.

Ulaganja Valamara i Croatije A.
U kontekstu investicija u turizmu valja istaknuti Valamarov resort Pical. U Poreču je u studenome predstavljen nastavak gradnje ovog resorta s pet zvjezdica, započet 2019., a koja je zbog korone prekinuta te opet nastavljena u ožujku ove godine. Otvorenje velebnog ljetovališta planira se početkom 2026., a ukupna vrijednost investicije je 139 milijuna eura. To je trenutno najveća turistička investicija u Hrvatskoj koja će otvoriti 700 novih radnih mjesta za Porečane i stanovnike iz okolice.

Hotel Pical imat će 514 smještajnih jedinica, te luksuzne sadržaje koji objedinjuju luksuz, obiteljski, aktivni odmor i sadržaje za poslovni turizam. I rezultati su dobri, iako su rashodi ove godine snažno rasli. Valamar Riviera je prvih devet mjeseci 2024. završila je s 84,7 milijuna eura dobiti prije oporezivanja, što je za 1,1 milijun eura ili 1,3 posto manje nego u isto vrijeme 2023., podaci su iz financijskog izvješća koje je ta kompanija objavila.

Croatia Airlines kompanija je od koje svakako očekujemo dobre vijesti idućih godina jer krenuli su u ozbiljnu modernizaciju flote. Svečano je ovoga ljeta bilo u zagrebačkoj zračnoj luci gdje je Croatia Airlines dočekala novi, suvremeni zrakoplov tipa Airbus A220. Prvi od čak 15 naručenih primjeraka u Zagreb je stigao izravno iz tvornice u kanadskom Mirabelu gdje se posljednjih mjeseci sastavljao i provjeravao svaki detalj kako bi avion bio spreman i siguran za promet.

Posao je to vrijedan više od pola milijarde dolara. Većina će ih doći 2025., a posljednji primjerci trebali bi stići u 2026. godini kako bi za tri godine flota bila u potpunosti obnovljena i unificirana. To će, kažu u tvrtki, znatno smanjiti operativne troškove prilikom održavanja zrakoplova i edukacije osoblja. Ukupno je naručeno 15 letjelica, 13 u konfiguraciji sa 149 sjedala i dvije u konfiguraciji sa 127 sjedala.

Adris kao sigurna oklada
Ako se na nešto u hrvatskom poslovnom svijetu možete kladiti, to je vrlo dobro poslovanje Adris grupe koja je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 119 milijuna eura neto dobiti. To je rast od 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestili su iz tvrtke. Konsolidirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 184 milijuna eura i za 15 posto je veća.

Ukupan konsolidirani prihod ostvaren je u iznosu od 842 milijuna eura, što je za 9% više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem dok je prihod od prodaje robe i usluga iznosio 794 milijuna eura i za devet posto je veći. Ove godine posebne pohvale je zaslužilo Croatia osiguranje koje je ostvarilo konsolidiranu neto dobit od 46,3 milijuna eura, što je međugodišnji rast od 43 posto. Prihod od prodaje osiguranja, uključujući i regionalne podružnice, iznosi 392 milijuna eura, što je za 12 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.

Reputacijski gubitnici
Gubitnika, kako rekosmo, ima malo. Iako već nekoliko godina aktivno radi na širenju i akvizicijama malih trgovina i iako je javna ponuda dionica najavljena za prosinac trebala biti kruna njihovog višegodišnjeg rada, upravo je odustajanje od IPO-a Studenca svrstalo pomalo i u u red gubitnika. Naime, investicijska javnost nije dobila suvislo objašnjenje zbog čega se to dogodilo osim uopćenih fraza o “izazovnim tržišnim okolnostima”. Analitičari su već ususret javnoj ponudi bili rezervirani zbog prilično nategnutih valuacija, a svemu valja pridodati i navodno odustajanje EBRD-a od sudjelovanja u javnoj ponudi.

Iako su ovogodišnji rezultati rekordni, niz sigurnosnih propusta koju su za posljedicu imali i ljudske žrtve razlog je zbog kojeg i Jadroliniju moramo uvrstiti u red gubitnika. U teškoj nesreći na rivi u Malom Lošinju, kada je u nedjelju oko 15 sati na pomorce pala više tona teška rampa Jadrolinijinog broda Lastovo, poginula su tri pomorca, a jedan je teže ozlijeđen te je helikopterom prevezen u riječku bolnicu. Poginuli su vođa stroja i dvojica kormilara. Istraga još nije okončana, pa tek čekamo na prave odgovore kako se takvo što moglo dogodit.

Još do prije godinu dana činilo se kako je Mesna industrija braća Pivac na najboljem putu da zaokruži snažnu poziciju na regionalnom tržištu. No, smrt osnivača tvrtke Ivice Pivca kao da je najavila probleme za kompaniju. Tvrtku je nakon toga vodio najmlađi brat Neven, dok je za operativni dio, kao i za nadzor unutar grupacije bio zadužen Miljenko Pivac, sin Tonćija Pivca, koji je u listopadu uhićen u akciji EPPO-a. Uhićenju Miljenka Pivca prethodilo je i neuspješno preuzimanje slovenske kompanije Celjske mesnine.

Registarski sud u austrijskom Klagenfurtu zabranio je većinskom vlasniku i direktoru celjske tvrtke Izidoru Krivecu raspolaganje vlasničkim udjelom u tvrtki CM Invest preko koje je godinama kontrolirao Celjske mesnine. Hrvatska grupacija, koja trenutačno posjeduje 40% Celjskih mesnina, stoga barem u sljedećim mjesecima neće moći steći većinski udio. Reputacijski problemi mogli bi ovo preuzimanje pretvoriti u nemoguću misiju.

Nakon višegodišnje agonije, Varteks je u srpnju ove godine potonuo u stečaj. Otvaranje stečaja uslijedilo je nakon što je Trgovački sud u Varaždinu zaprimio prijedlog predsjednika Uprave Varteksa Karla Kopreka za otvaranje stečaja u kojem se kao stečajni razlog navodi više neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana i neisplata tri uzastopne plaće. Objavljen je niz dokumenata o poslovanju Varteksa u posljednjem razdoblju, između ostalih i tablica po kojoj dospjeli krediti – glavnica i kamate iznose 16,61 milijun eura, a dospjele tražbine domaćih vjerovnika (uključivo nagodbe) 4,26 milijuna eura. S druge strane, objavljena su i dospjela potraživanja vezana uz zaposlenike po kojima trošak plaća za svibanj iznosi 593.046 eura.

Drvna i IT pod pritiskom
Sektorski gledano, ova je godina bila najteža za hrvatsku drvnu industriju. Kriza u njemačkom graditeljstvu jako je pogodila hrvatsku drvnu industriju, a čini se da je pred nama nastavak te krize. Budućnost svih koji se bave drvnom industrijom vrlo je neizvjesna, a ogromni problemi mogli bi ugroziti opstojnost tvrtki. Cijeli je sektor smanjio proizvodnju, jer je broj narudžbi značajno pao. Izlaza ipak ima. Po kvalitetnoj sirovini prepoznati smo u svijetu. Tvrtke su posljednjih godina ulagale u digitalizaciju i nabavku novih strojeva. Sada je na redu ulaganje u inovacije i zelene politike, kojima bi osvojili nove kupce.

U krizi je već treću godinu i hrvatski IT sektor, iako je do pravih podataka teško doći zbog poprilične zatvorenosti prema medijima. Početak godine obilježio je novi rast broja otkaza. Masovni otkazi u IT sektoru u svijetu traju još od početka 2022., ali sudeći po objavama na društvenim mrežama koje često koriste IT radnici, kao što je Reddit, javnim podacima o stečajevima i neslužbenim informacijama dobivenima od radnika u IT sektoru, svojevrsna kriza se prelila i na Hrvatsku.

Posljedice stanja na globalnom tržištu su vidljive – zapošljavanja je sve manje, a izvoz je rastao manje od prihoda. Pa ipak, prihodi su u hrvatskom IT sektoru u prvih devet mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani porasli 12%, a izvoz 11%, pokazala je analiza Tajane Barančić, direktorice tvrtke Astra poslovni inženjering i predsjednica nadzornog odbora CISEx-a.