Siva ekonomija češća je pojava u istočnoj i srednjoj Europi, gdje u Bugarskoj, Hrvatskoj, Estoniji i Litvi doseže gotovo 30 posto BDP-a, navodi se u izvješću kartičarske kuće Visa.

Ističe se također da je neprijavljena gospodarska aktivnost, odnosno siva ekonomija u Europi smanjena prošle godine s 19,3 na 19,0 posto bruto domaćeg proizvoda, stoji se u studiji .

Zahvaljujući poboljšanom gospodarskom okruženju i primjeni mjera za suzbijanje prijevara, razina 'sive ekonomije' mogla bi ove godine biti najmanja u posljednjem desetljeću, odnosno pasti na 18,5 posto ukupnog BDP-a Europske unije, Norveške, Švicarske, Turske i Hrvatske, navodi se u studiji Vise.

Ističe se i to da rad na crno i neprijavljene transakcije dosežu 2.175 milijardi eura, pri čemu je najviše neprijavljenih plaćanja i radnika u građevinskom i trgovačkom sektoru.

Za procjenu veličine 'sive ekonomije' svoje su izračune autori studije temeljili na službenim makroekonomskim podacima i statističkim prognozama.