U uvjetima dugo nezabilježene neizvjesnosti na tržištu izvoznici su u škarama visokih cijena sirovina i energenata, uz svakodnevnu borbu s nesigurnim dobavnim lancima. Pozitivnih vijesti ipak ima: Hrvatska uvodi euro i ulazi u Schengen, no sve brine što će biti na jesen. Je li opskrba energentima sigurna? Po kojoj cijeni? Što će biti s inflacijom i je li vrijeme za investicije? O svim tim pitanjima razgovaralo se na panel raspravi ‘Izazovi izvozne izvrsnosti’ na 17. Konvenciji hrvatskih izvoznika.

”Fer je reći da nam zasad ide dobro. Ova godina je puno teža, zbog rata u Ukrajini i rasta cijena sirovina pokazala se izazovnijom i neizvjesnijom nego smo mislili. Prilagođavamo se u hodu i pripremamo na još veće izazove na jesen”, kazala je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić. Koprivnička kompanija podigla je maloprodajne cijene i s “jednim i pol okom” prate što se zbiva s kupovnom moći potrošača.

“Poduzimamo niz mjera da smanjimo troškove i dio apsorbiramo. Povećavamo kontrolu nad strateškim sirovinama pokušavajući osigurati sigurnost proizvodnje i stabilnu opskrbu tržišta. To su glavni prioriteti”, rekla je.

Neizvjesnost opskrbe pokušavaju ublažiti upravljanjem zalihama, no njihovo pretjerano gomilanje rizik je sam po sebi jer vezuju kapital.

”Pokušavamo uspostaviti što veću domaću proizvodnju koju smo povećali da smanjimo uvoz iz Makedonije. Nadzorni odbor je usvojio odluku o povećanju proizvodnje rajčice u Istri, cilj nam je ukinuti uvoz”, rekla je.

Povrh sirovinske baze, ključno je pitanje dostupnosti i cijena energije. Dalić je kazala da Podravka investira u projekt sunčanih elektrana na krovovima tvornica za povećanje proizvodnje iz obnovljih izvora energije. Cilj je sa sadašnjih 20 posto iduće godine taj udio udvostručiti.

Opasnost recesije

”Prilagodba aktualnim okolnostima je teška, zahtijeva sve instrumente na raspolaganju menadžmentu. Vjerujem da za perspektivu zabrinutosti postoje objektivni razlozi. Samo rast energenata je dovoljan da potakne recesiju, a ovdje se ne radi samo o njima, već je cijeli lanac opskrbe pod pritiskom rasta cijena”, kaže čelnica prehrambene tvrtke. Dodala je da je neizvjesno je u kojoj će mjeri Podravkina proizvodnja u Sloveniji i Češkoj biti suočena s izazovima zbog energenata.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić okupljenim poduzetnicima poručio je da Hrvatska neće imati poremećaja u opskrbi plinom. “Skladište Okoli je povećalo popunjenost s 27 na 32 posto, puni se krivuljom kako smo i rekli. Cijena je relativno povoljna, ugovorena na javnim tenderima”, rekao je Milatić naglasivši važnost Vladine garancije za zaduženje HEP-a u 100-postotnom iznosu. “Sigurnost opskrbe je apsolutni prioritet, cijena je ono što najviše muči gospodarstvo”, dodao je. S obzirom na neizvjestan rasplet situacije s energentima naglasio je da najbolje što Hrvatska i Europa mogu napraviti je pomoći poduzetnicima da više ulažu u obnovljive izvore energije reduciranjem dokumentacije i vremena za ishođenje dozvola. Da nevolja nikad ne dolazi sama potvrdilo se i u slučaju električne energije. Nakon 2021. koja bi se, barem iz energetske perspektive, mogla nazvati normalnom, u ovoj godini uz rat na proizvodnju struje utječu iznimno nepovoljni hidrološki uvjeti u Sloveniji i Italiji.

”Ove godine imamo 1,5 teravatsat manje proizvedrne energije na današnji dan, to moramo nadoknaditi iz uvoza. Srećom, većinu domaće potrošnje možemo pokriti domaćom proizvodnjom. Ako gledamo električnu energiju i dobavu prema kupcima, garantiramo da bismo trebali moći zadovoljiti sve kupce”, kazao je direktor sektora za strategiju i razvoj HEP-a Ivan Andročec. Makro slika domaće ekonomije ne ulijeva pretjerano povjerenja profesorici zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijani Ivanov, posebice ne izgledi za rekordnu sezonu. “Nisam toliko optimistična oko turizma kao neki drugi. S druge strane, bojim se što će biti s infrastrukturnim projektima s obzirom na rast troškova”, kaže Ivanov. Smatra da barel nafte neće probiti granicu od 140 dolara te da cijenu guraju nestašica i špekulacije na financijskim tržištima. “Nema logike da situacija s Ukrajinom i Rusijom utječe na cijelu planetu, takav globalni utjecaj mogu imati samo financije”, kaže Ivanov.

Pritisak cijena sirovina

Na pitanje da li bi rješenje bilo zamrznuti cijene, odgovara negativno. ”Ne volim mjere kojima se ide u ograničavanje tržišta, što se više uplićete, više stvarate neravnoteže. Ovo je negativan šok ponude, iduće godine imat ćemo vjerojatno negativan utjecaj recesije. Kad se smanji kupovna moć, onda će negativni šokovi na strani potražnje sve to završiti. Samo je pitanje za koliko vremena”, smatra Ivanov. Pritom podsjeća na pozitivne efekte obnovljiih izvora energije, neisplativih u vremenima jeftine nafte i plina, koji s aktualnom razinom cijena fosilnih goriva otvaraju pozitivne prilike za budućnost.

Pritisak cijena sirovina osjećaju i u Končaru D&ST-u, kaže čelni čovjek Uprave Vanja Burul.

”Osjećamo pritisak rasta cijena sirovina, pokušavamo održati kontinuitet poslovanja, zalihe su sve veći financijski teret, no srećom bakar je burzovna roba”, kaže Burul. Snažan rast ulaznih sirovina u uvjetima kada je Končar svoje proizvode prodavao po fiksnim cijenama za prodajno osoblje nerijetko znači dvostruki posao. “Prodajne ekipe prvo se bave prodajom, a onda nekoliko mjeseci kasnije moraju ići kod kupaca tražiti razumijevanje. Srećom, puno radimo sa zapadnom Europom i kupci su i sami često u sličnim situacijama dok ima i onih koji se pozivaju na ugovore”, kaže Burul.

S divljanjem energenata kojima prijeti nestašica, logično se nameće rješenje da poduzetnici sami ulažu u, primjerice, solarne elektrane, no uz najavljeni rast kamatnih stopa mnogi se pitaju je li optimalno vrijeme za investiranje. Zamjenica guvernera Sandra Švaljek istaknula je da se nalazimo u razdoblju ubrzavanja inflacije zbog čega su i američki Fed i ECB najavili podizanje referentnih kamatnjaka.

”Ono će se ugraditi u kamatne stope na kredite, sve ovisi kako ih poduzetnici imaju ugovorene. Oni s fiksnim stopama imat će manje pritiske, dok će oni s varijabilnima osjetiti rast”, kaže Švaljek.

Napominje da u računici kamatnih stopa ulogu igra i percepcija rizika zemlje koja je za Hrvatsku u padu zbog eura. Rejting agencije već su podignule rejting, a padaju i regulatorni troškovi. “Puno faktora igra ulogu, koja će biti rezultanta teško predvidjeti, no središnje banke su u točki kad moraju početi djelovati. Stabilnost cijena je prioritet. Bez stabilnih cijena nema rasta”, kaže. Na pitanje o inflaciji u Hrvatskoj (u opisu posla HNB-a) koja je dosegnula rekordnih 10,8 posto u svibnju, Švaljek kaže da održavanje vlastite monetarne politike u maloj otvorenoj zemlji u zaleđu valutne unije nije jednostavno.

”Hrvatska ima dugo razdoblje stabilnih cijena i tečaja. Sada porast nije veći nego u prosjek eurozone. Mi ćemo vrlo brzo ući u eurozonu iako to ne znači da ćemo imati tu prosječnu inflaciju”, kaže Švaljek. Ilustrira da članice s nacionalnim valutama, poput Češke i Mađarske, imaju višu inflaciju od europodručja, pa su bile prisiljene na snažan rast kamatnih stopa. Kad su na stolu ulaganja, HEP je lani investirao 3,1 milijardu kuna, a nastavlja i ove uključujući i u zelenu i digitalnu transformaciju. Energetska kompanija s dobrim kreditnim rejtingom i potencijalom za ulaganja ne skriva interes za dodatnim ulaganjima i u NE Krško, no taj projekt prvenstveno će voditi Slovenija. Državni Janaf odlično se snašao u uvjetima nestabilnosti, a kompanija je prije dvije godine napravila strategiju zaokreta u energetsku tvrtku.

”Uvijek su izazovi kad vam dobro ide. Prije dvije godine napravili smo strategiju nakon niza revizija i analiza. Janaf je spreman na transformaciju kompanije do 2030., sredstva za ulaganja imamo”, kazao je pomoćnik direktora ekonomsko-financijskih poslova Janafa Dario Juroš. Uz neospornu važnost energetske krize koja horizontalno pogađa sve, Dalić upozorava na jednako značajan proces proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda, poput žitarica i uljarica, definiran prirodnim ciklusom. ”Situacija se neće ispraviti preko noći, vidljivo je to na cijeni žitarica i uljarica koje su danas u prosjeku 80-100 posto više nego prije godinu dana. Rast će se ugraditi u finalne proizvode i prenositi na potrošače”, kaže čelnica Podravke.

Inflacija će jenjavati

Na pitanje što čeka izvoznike Švaljek kaže da će ove godine Hrvatska imati solidan gospodarski rast, a trenutno nema prijetnje recesijom.

”Prema kraju godine prilično je sigurno da će rast usporavati, a inflacija neće nestati dok je potražnja toliko jaka, no također će jenjavati. Iduće godine teško je reći u kojem smjeru će se situacija razvijati. Na samoj smo granici spirale plaća i cijena, situacija na tržištu rada i manjak zaposlenih mogao bi do nje dovesti i već imamo najave indeksacija. Ima najava da bi moglo doći do rasta inflacije, ali naš bazni scenarij je da do toga neće doći. Sve su mogućnosti otvorene, nadam se da zaoštravanja monetarne politike neće odvesti gospodarstva u recesiju”, zaključuje Švaljek.