Uoči dospijeća deviznog mega trezorskog zapisa od 1,03 milijarde eura na prošlotjednoj aukciji Ministarstva financija banke su upisale novih 1,2 milijarde eura. Za razliku od 0,06 posto kamate u lanjskoj rundi refinanciranja ovaj put upis je bio uz negativnu kamatnu stopu, -0,05 posto.

Negativne kamatne stope već su duže vrijeme realnost na financijskim tržištima, a osim što se neke države EU i dugoročno financiraju uz negativne prinose obveznica za investitore, priča o negativnim kamatama unazad dvije godine stvarnost je i u sferi bankovnih depozita, barem u poslovanju s korporativnim sektorom.

U Hrvatskoj to nije slučaj. Naš Zakon o obveznim odnosima “ne poznaje” negativne kamatne stope.

U dijelu u kojem se bavi bankarskim novčanim polozima propisuje dužnost banke da “plaća kamatu na novac koji je kod nje položen, ako zakonom nije drukčije određeno”.

Zakona koji bi to drukčije odredili na našem tržištu nema, pa time bankama nije dopuštena ni primjena negativne kamatne stope. To pitanje žulja banke jer i uz simboličnu kamatu od 0,01 ili 0,02 posto na primljene eure imaju troškove koje snose s osnove držanja deviznih sredstava na računima u zemlji i inozemstvu, s negativnim kamatama reda veličine, primjerice, 0,4 ili 0,5 posto.

Zbog svega su neke banke već početkom godine u poslovanju s pravnim osobama posegnule za uvođenjem naknada za “držanje” većih iznosa eurskih računa, a neslužbeno se čuje da se na razini bankarskog sektora nastoji otvoriti pitanje ujednačavanja regulative s europskom.

U svakom slučaju, u uvjetima golemih viškova likvidnosti u kombinaciji s regulatornim pravilima (obvezna pričuva, omjeri deviznih obveza i potraživanja) polako se širi krug banaka koje problem troška koji im nose depoziti nastoje premostiti uvođenjem naknada na devizne račune u poslovanju sa sektorom poduzeća.

Primjerice, u Raiffeisen banci već početkom godine krenuli su s naknadama za milijunske iznose deviznih sredstava tvrtki. Naknadu za depozite u euro valuti uveli su od 1. siječnja ove godine, a primjenjuje se za dnevni iznos na računima koji premašuje milijun eura i to za pravne subjekte.

“Kao banka poslujemo u okviru postojeće zakonske regulative za koju, s obzirom da smo dio EU, možemo očekivati da će nastaviti prilagođavati i unificirati s EU direktivama i smjernicama”, ističu očito priželjkujući da se to dogodi. Istim putem krenula je odnedavno i Privredna banka.

“PBZ je donio odluku o uvođenju naknade na depozite poslovnih subjekata u eurima za iznose iznad jedan milijun eura (stanja na EUR a vista transakcijskim računima) od 1. svibnja 2021. za eurske račune u segmentu financijskih institucija, a uskoro i za eurske račune poduzeća”, potvrđuju u toj banci.

Visina naknade je, kažu, utvrđena u iznosu 0,50 posto godišnje, s mjesečnim obračunom zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, temeljem dnevnih stanja računa iznad navedenog iznosa.

‘Samo iznad milijun eura’

Dnevna stanja na računima ispod navedenog iznosa neće ulaziti u osnovicu za obračun,
ističu. Erste banka pak pravnim osobama zasad ne naplaćuje naknadu za eurske depozite. Međutim, kako ističu u odgovoru na naš upit “banka kontinuirano prati događanja na tržištu te u budućnosti nije isključeno uvođenje takve naknade.

Ako se to u konačnici realizira, ona bi se odnosila isključivo na visoke apsolutne iznose, odnosno iznose iznad milijun eura”, navode u svom odgovoru. Slično komentira i iskusni bankar iz još jedne od većih banaka koja zasad ne primjenjuje takve naknade, ali je u “niskom startu”.

Ustrajanjem na neuvođenju naknada, kaže, izložili bi se riziku da im se prelijevaju depoziti od drugih banaka. A to očito uz današnje razine viškova likvidnosti, i dinamiku kreditne aktivnosti danas nije neka sreća.

Za ekonomskog analitičara Velimira Šonju stvari su oko negativnih kamatnih stopa jednostavne.

“Krajem prošle godine korporativni depoziti nosili su negativnu kamatnu stopu u čak osam država članica EU. Riječ je o općem trendu pada kamata. Da bi aktivne kamatne stope mogle dalje padati u mnogim zemljama se uvode negativne stope na depozite ili naknade za čuvanje većih iznosa na računima.

Ekonomski gledano svejedno je da li je stopa negativna ili je nula pa se uvode naknade, jer je efektivna kamatna stopa u svakom slučaju negativna”, ističe on. Izbor između negativne stope ili nulte s naknadom, dodaje, pravno je pitanje.

Tehnički jednostavnije

Anton Starčević, glavni ekonomist RBA smatra kako bi tehnički jednostavnije bilo da je moguće obračunavati negativne kamatne stope. To bi, kaže, bilo bolje i s aspekta iskazivanja efektivne kamatne stope, koja je ovako “šarenija”.

U Hrvatskoj udruzi banaka tek načelno komentiraju kako su visina kamatnih stopa i uvođenje naknada poslovne odluke svake pojedine banke i ovise o raznim tržišnim okolnostima te zakonskom i regulatornom okviru.

Trend pada kamatnih stopa na depozite posljedica je, kažu, globalnih trendova i politika centralnih banaka te visoke likvidnosti u bankarskom sustavu uz nisku potražnju za novim kreditima.

Trenutno nema naznaka da bi se slične naknade uvodile za kunske depozite jer banke ta sredstva putem prekonoćnih depozita mogu deponirati kod Hrvatske narodne banke uz nultu kamatnu stopu.