Hrvatsku brine brzošireći virus korone, ali i agresivni korov pajasena. Možda izgleda lijepo, ali radi se o podmuklom drvetu. Jako brzo raste, nemilice se širi, i što je najgore: ispušta otrov koji onda spriječava drugo bilje da raste.

Uz to razara stijene, uništava kuće i da – ljudima uzrokuje alergije. Smrdljivo stablo ili kiselo drvo, kako ga zovu, stiglo nam je iz Kine kao ukrasno, a sada se proširio po cijeloj zemlji, svim županijama, doslovno od Slavonije do Hvara, piše RTL.

Europska Unija nam daje novac da ga iskorijenimo. Kad iščupate jedan za njim ostane sto pajasenovih beba.

Brzo raste i uspijeva na svakom tlu, otporan je na zagađenje i sušu, dobro podnosi visoku temperaturu i salinitet, ne napadaju ga kukci i ne jedu domaće životinje. Stablo pajasena jedna je od najinvazivnijih biljnih vrsta.

Biljka koja jako lijepo izgleda upravo je kao ukrasna ili dekorativna biljka donesena u 18. stoljeću iz Kine u Europu. Od tada se toliko proširila da je postala štetočina koju treba pošto-poto ukloniti

Nekadašnje rajsko stablo, čiji je izgon iz raja oko slapova na Krki započeo prije četiri godine, oko sebe širi agresivni otrov ailanthum (ailantum) kojim truje sve druge vrste oko sebe.

“Njegova osnovna karakteristika je da se vrlo brzo širi i potiskuje ostalo drveće čime smanjuje biološku raznolikost. Teško ćemo ga iskorijeniti. Jednom biljka kad uđe u sustav, onda je iskorjenjivanje vrlo teško, ali pokušaj kontrole nad tom invazivnom vrstom je ono čemu mi težimo”, objašnjava stručna voditeljica u NP Krka Gordana Goreta.

Nije samo u Dalmaciji. Proširio se po cijeloj Hrvatskoj, rat protiv njega, osim na području Nacionalnog parka Krka, pokrenut je i na području Pelješca, Dubrovnika, Stona, Malog Stona i Skradina. Osim na zaštićenim područjima, za iskorjenjivanje se koriste i herbicidi i određena vrsta gljivica.

Na testnom polju iznad Skradinskog buka, nakon uklanjanja jednog velikog stabla, iz preostalog korijenja u zemlji već kroz 10 dana krene rasti stotine novih mladica. Takav obrambeni sustav stabla-korova koje može izrasti i do 25 metara u visinu teško je iscrpiti

“Na ovom mjestu gdje je izniklo puno mladih jedino uklanjanje pajasena u zaštićenom području, kao što je nacionalni park, je mehaničko uklanjanje. Znači, uklanja se ručno. Rukom se iščupaju te nove mladice”, kaže Ante Vranjeka, čuvar prirode u NP Krka.

Sredstva za “ratovanje” u iduće četiri godine osigurana su kroz projekt Life Contra Ailanthus, što je latinsko ime za pajasen. Gotovo 20 milijuna kuna, od čega je oko 11 i pol milijuna sufinancirano, a sve kako bi se učinkovito istrijebio nekadašnji ljubimac dvorišta koji je pokazao i drugo lice

“Unija je donijela strategiju da se do 2030. da se smanji broj ugroženih vrsta od strane invazivnih vrsta. U Europskoj uniji imamo zabilježeno 66 invazivnih vrsta od kojih ih je samo u Hrvatskoj 23”, rekla je Nella Slavica, ravnateljica NP Krka.

Pajasenovo korjenje razara temelje kuća, a kod ljudi i životinja izaziva dermatitis. Centrom Skradina ova samo naoko bezazlena biljka još nije ovladala, piše RTL.

Pajasen se uništava od proljeća do jeseni, kada stablo zna ispustiti nevjerojatnih 325 tisuća krilatih plodova koji se brzo prošire putem vjetra, vode i ptičjeg izmeta. Baš zato iskorijejenjvanje je počelo, ali nitko nije siguran hoće li završiti uspješno.