U Hrvatskoj se u budućnosti neće ponavljati poplave katastrofalnih razmjera kakve su u svibnju poharale Slavoniju ako se provedu planirani projekti održivog upravljanja rijekama koje već godinama primijenjuju zemlje Europske unije.

Iako je iz ove perspektive takav scenarij teško zamisliti, iskustvo je pokazalo da su takvi projekti ne samo izvedivi, već i ne pretjerano skupi, odnosno stoje neusporedivo manje od šteta koje je prouzročila samo jedna slavonska poplava. Štoviše, riječ je o projektima koje uredno financira EU jer podupiru održivi razvoj složenih riječnih ekosustava – revitalizacija rijeka znači znatno više od obrane od poplava. Sudeći prema onom što su za Poslovni dnevnik kazali u ministarstvima poljoprivrede i zaštite okoliša, Vlada ozbiljno namjerava iskoristiti financijsku priliku koju je dobila ulaskom Hrvatske u EU i projektima "davanja prostora rijekama" konačno riješiti ne samo pitanja poplava već i suša, opskrbu pitkom vodom te očuvanja bioraznolikosti.

Previše regulirali tokove 
Iako je Hrvatska posljednjih godina pokrenula nekoliko projekata okolišno prihvatljivog uređenja vodotoka, prvi pravi projekt "davanja prostora rijeci" koji je u skladu s direktivama EU upravo je u pripremi i trebao bi poslužiti kao pilot projekt na čijim će se iskustvima temeljiti buduće moderno gospodarenje hrvatskim rijekama.Riječ je o projektu revitalizacije toka rijeke Drave koji se provodi u sklopu LIFE programa EU posvećenog zaštiti prirode i održivom razvoju.

U sklopu istog programa Austrija je revitalizirala svoje rijeke, među ostalim, Dravu u Koruškoj te Muru u Štajerskoj. Nositelj projekta revitalizacije Drave su Hrvatske vode, a projekt je u završnim pripremama za kandidiranje za fondove EU."Zbog zastarjela shvaćanja rijeka kao vode između lijeve i desne obale, u prošlosti smo previše regulirali i ograničili njihove tokove, što je izazvalo niz negativnih posljedica, rijeke se ukopavaju dublje u korita, padaju i podzemne vode, isušuju se močvare, suše se polja i šume, te nestaje biološka raznolikost, riblji fond, turistički potencijal. Rijeke su složeni ekosustavi čiji je utjecaj daleko širi od obala. Zapadne zemlje u posljednjih desetak godina ulažu milijune eura u vraćanje prirodnih retencija na nenaseljenim područjima kako bi rijeke dobile natrag svoja prirodna poplavna područja. To će se primijeniti i u projektu revitalizacije Drave, čije se korito značajno ukopalo upravo zbog pretjerane regulacije njezina toka", objašnjava Goran Šafarek, biolog koji se već deset godina bavi biološkim i istraživanjima rijeka. Osnivač je portala Rijeke Hrvatske te neovisni stručnjak u radnoj skupini za izradu projekta revitalizacije toka Drave.Na potezu od gornje Podravine pa sve do Osijeka napravit će se proširenja riječnog područja, odnosno prirodna poplavna područja u nekoliko malih odsječaka od 200-300 metara. Otvaranjem novih rukavaca pri većim kišama voda će odlaziti na područja kojima to neće činiti štetu.
 

Rijeka Drava kod Botova/G. Šafarek

"Dapače, poplave u takvim prirodnim retencijama su korisne jer vegetacija pročišćuje vodu onećišćenu zbog poljoprivrede i ostalih zagađivača, pune se podzemne pitke vode, potiče se bioraznolikost", ističe Šafarek.Složenost projekta je u visokosofisticiranoj tehnologji projektiranja prirodnih retencija koja se temelji na suvremenim spoznajama o hidrološkim sustavima, a konkretni potezi računalno se modeliraju. Zbog toga je u projekt uključen niz sudionika iz javnog i privatnog sektora, od politike do struke. Uz nositelja Hrvatske vode tu su Svjetski fond za zaštitu prirode, javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti tih područja, uredi za prostorno planiranje, neovisni stručnjaci poput Šafareka, te niz operativaca, uz konzultansku pomoć austrijske tvrtke Revital, koja ima veliko iskustvo na revitalizaciji rijeka.Procjenjuje se da će provedba projekta stajati između tri i pet milijuna eura, a provedba bi mogla biti gotova za dvije-tri godine. No, to je tek početak revitalizacije hrvatskih rijeka.

Uzor Austrija i Njemačka 
"Austrija i Njemačka na tome rade dvadeset godina, takvi projekti ne mogu nastati preko noći, no njihova isplativnost je neupitna", ističe Šafarek.Upravo zbog jakih poplava u prošlosti, od 1999. do 2003. Koruška je provela projekt revitalizacije gornjeg toka rijeke Drave, što je stajalo 6,3 milijuna eura, od čega je iz Fondova EU pokriveno 26 posto troškova. U nastavak projekta na Dravi od 2006. do 2010. godine uloženo je još 3,8 milijuna eura, uz udio Fondova od 40 posto. U Ministarstvu poljoprivrede napominju da su slični projekti u Hrvatskoj već pokrenuti, no značajan korak koji će pridonijeti provedbi ulazak je Hrvatske u EU. "Ulaskom u punopravno članstvo EU Hrvatska je stekla pravo korištenja novca iz fondova EU za projekte vodnoga gospodarstva, odnosno za razvoj i upravljanje vodoopskrbnim sustavom, zaštitu voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i navodnjavanje. 
 

Mjesto pucanja nasipa u Rajevu Selu/Goran Ferbezar/PIXSELL

Projekti zaštite od štetnog djelovanja voda, u programskom razdoblju 2014.-2020., planiraju se sufinancirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) sukladno odredbama Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije koji je u izradi", objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.Napominju kako je radi smanjenja rizika od poplava potrebno rekonstruirati i dograditi sustave u nizinskim područjima, a na bujičnim vodotocima treba dograditi sustav obrane od poplava izgradnjom većeg broja akumulacija i retencija. Buduće aktivnosti iz područja zaštite od štetnog djelovanja voda planirane su Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za 2013.-2017. Za taj program trenutačno se provodi postupak javne nabave za odabir ovlaštenika za izradu Strateške procjene utjecaja istoga na okoliš.

Niži troškovi 
"Gdje god je to moguće nasipi se projektiraju i izvode tako da se ostavlja dovoljan inundacijski prostor i da se voda, u slučaju potrebe, usmjerava u prirodne retencije. Dobar primjer za to su retencije Lonjsko polje, Mokro polje, Odransko polje, Kopački rit. Također, svi projekti prolaze, sukladno zakonskoj regulativi, procjenu utjecaja na okoliš i ekološku mrežu", kažu u Ministarstvu poljoprivrede.U Ministarstvu zaštite okoliša ističu da su rijeke Sava, Drava i Dunav u dijelu kojim protječu kroz Hrvatsku među najočuvanijima u Europi.

Tu su i Regionalni park Mura Drava i Prekogranični rezervat Mura Drava Dunav, koji je proglasio Unesco 2012. "Prirodna poplavna područja Kopačkog rita i Lonjskog polja zaštićeni su u kategoriji parka prirode i značajno ublažavaju djelovanje velikih voda te nam daju prednost u odnosu na zemlje zapadne Europe. Europske zemlje, posebno Njemačka i Nizozemska, ulažu silne napore i novac da bi obnovile takve ekosustave upravo radi prevencije poplava i ublažavanja posljedica poplava", ističu.Primjerice, na području Kalkense Meersen u Belgiji procijenjeno je da obnova izvornog riječnog krajolika putem obnove močvara i estuarijskih staništa može donijeti koristi od ublaženja poplava u vrijednosti od 650 tisuća eura godišnje.

"Iznimno je važno očuvati ovo što imamo, da prirodu iskoristimo kao saveznika i omogućimo ispunjavanje važne uloge takvih retencijska područja koja služe za privremeno pohranjivanje vode izdvojene iz protoka u riječnom koritu. Time se snižava vrh vodnoga vala i umanjuje opasnost od poplava u nizvodnim područjima. Prije nekoliko tjedana na taj je način Una puštena u Lonjsko polje kako bi se smanjila razina vodostaja", objašnjavaju u Ministarstvu.Struka pak ističe da će upravo zbog relativno dobre očuvanosti svojih rijeka Hrvatska imati znatno niže troškove stvaranja prirodnih retencija. Goran Šafarek ističe da prostora za povratak prirodnih retencija u Hrvatskoj ima jako puno, uključujući i minimalne intervencije koje bi imale velik učinak. "Uz Dravu, Savu i Dunav, mjesta za davanje prostora rijeci ima i na malim rijekama koje teku livadama", objašnjava Šafarek.

Previše regulirani tokovi

Nasipi da, ali što dalje od rijeke

Prije velike poplave koja je u svibnju pogodila Slavoniju stručnjaci su godinama upozoravali na preveliku reguliranost rijeka koje se nemaju gdje izlijevati, pa ili probijaju nasipe, ili se prelijevaju preko nasipa. "Nasipi su ključni za obranu od poplava, no njihovu gradnju treba udaljiti od rijeka, kako bi rijeke imale što više prirodnog prostora da se izliju prije nego što dođu do nasipa. Na primjeru posljednje poplave vidjeli smo da rijeka uvijek pronađe put i slabu točku nasipa. Nije riječ o tome da je netko kriv za to što je pukao nasip, nemoguće je da na gotovo 2000 km nasipa ne postoje slabe točke. Priča je složenija", objašnjava Goran Šafarek.

Oteretni kanali

Dobri, ali nedovršeni

Hrvatske vode iskoristile su potporu EU uređenje meandra Laslovo, čime je smanjen rizik od poplava na nizvodnom potezu rijeke Vuke otvaranjem novog retencijskog prostora u meandru Laslovo. U tijeku su radovi na revitalizaciji Aljmaškog rita uz novac IPA programa. Šafarek napominje da imamo još neka dobra rješenja protiv poplava koja su uvedena davno, poput oteretnih kanala kao što su kanal Sava-Odra koji štiti Zagreb od poplave te Kupa-Kupa, koji štiti Karlovac. Ti su sustavi funkcionalni, no nisu dovršeni. Struka smatra da ne bi bilo loše razmisliti o njihovu dovršetku umjesto investiranja u nova rješenja. Šafarek ističe da će projekt na Dravi biti prvi pravi projekt upravljanja rijekom u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama.