Najdugovječniji (singapurski) premijer Lee Kuan Yew znao je reći: ‘’Kada se slonovi tuku, strada trava, kad slonovi vode ljubav, opet strada trava.’’ Drugim riječima, male zemlje moraju biti oprezne kako bi izbjegle ulogu trave. Globalna arhitektura moći ubrzano se mijenja iz unipolarnog, zapadno centričnog svijeta u multipolarni u kojem će sve bitniju ulogu imati Kina, EU i Rusija. Upravo će Peking i Bruxelles biti ključni igrači u procesu energetske tranzicije i dekarbonizacije.
Tranzicija će neke industrije usmjeriti k stagnaciji, no za druge će otvoriti mogućnosti preporoda i brzog rasta. Kao i u svakoj velikoj promjeni, neke mogućnosti će se gasiti, ali brojne druge otvoriti i za malu zemlju je pametno biti otvorena i spremna na prilagodbe.
Cijena za one koji ne razumiju velike trendove promjene i koji se ne uspiju prilagoditi bit će visoka. Hrvatska treba reindustrijalizaciju, no ne kroz obnavljanje starih preživjelih gospodarskih struktura. Naprotiv, potrebno je i moguće naći naše niše u industrijama budućnosti, koje će odrediti gospodarstvene pobjednike u 21. stoljeću.
Dovoljno smo mali i zato upravljivi, raspolažemo prirodnim resursima, imamo važan geografski položaj i marljivo stanovništvo koje je pokazalo da je, ako djeluje i razvija se u jasnom, logičnom i poštenom državnopravnom okviru, spremno svojim radom, štednjom, inovativnošću i poduzetništvom graditi svoj uspjeh, a kroz to uspjeh svoje obitelji i domovine. Za takav zaokret potrebna su više nego dosad ulaganja u ljudski kapital, izvrsnost u obrazovanju, znanosti, inovativnosti.
Ponovo bismo se mogli ugledati na primjer Singapura i Leeja, koji je za resursima siromašniju zemlju od naše uveo i desetljećima održavao program odabira i stipendiranja izvrsnih talentiranih mladih Singapuraca te njihova školovanja na najprestižnijim svjetskim sveučilištima i vraćanja i integriranja u život Singapura.
Takva politika izvrsnosti i ulaganja u nacionalni ljudski kapital stvorila je osnovicu za kreiranje pobjedničkih timova u svim područjima društva i gospodarstva. Danas, kad je Hrvatska dio EU, za nas je raspoloživost izvrsnih, međunarodno obrazovanih, a za javno dobro zainteresiranih eksperata, pitanje dugoročne uspješnosti u tako velikoj zajednici.
Mi na ZŠEM-u smo za prvih 20 godina uspjeli našim MBA programom ući među 200 najboljih na svijetu i 60 u Europi, prema QS rangiranju. Ostaje vidjeti što možemo napraviti u narednih 20 godina.
Mato Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa
