Lokacije koje su podložne iseljavanju pretvaraju u poželjna mjesta za život i rad. U tim se sredinama može lijepo živjeti i napredovati, a poslodavci imaju školovane radnike za svoje potrebe. Suradnja se odvija u trokutu između poslodavaca, lokalne zajednice i države. To je formula koja vrijedi, mada još izolirano, i u Hrvatskoj.

Upravo je s takvom strategijom na umu Enikon Aerospace za investiranje u novu proizvodnju dijelova za avioindustriju odabrao Vukovar, Bluesun u turizmu učenike iz cijele Hrvatske školuje u Bolu na otoku Braču, gdje imaju smještaj i hranu osiguravajući im po završenoj maturi prvi posao, dok Jadranka trgovina, čvrsto integrirana u lokalnu zajednici kao jedan od vodećih trgovaca na Kvarneru, stipendira trgovce, pekare i mesare u lošinjskoj školi.

Njihova su iskustva dragocjena i pitanje strateške prirode za gospodarstvo je mogu li biti pretočena u veliki nacionalni projekt.

Novi pogon Enikon Aerospacea u Vukovaru je završen. Trenutno imaju zaposlenih 30 djelatnika iz Vukovara koji su na edukaciji u njihovim pogonima u Njemačkoj. Serijska proizvodnja u Vukovaru očekuje se na proljeće kao i nova zapošljavanja, čime završavaju prvu fazu investicije, kaže nam član Uprave Jakov Baričiću.

Pri odabiru lokacije, navodi, uzeli su u obzir više kriterija, a glavni su dostupnost kvalificirane radne snage te spremnost lokalne samouprave da partnerski isprate njihove potrebe.

Analizirali smo više lokacija unutar Hrvatske ali i EU. Pobjednik izbora je grad Vukovar u kojem smo pronašli pouzdanog partnera koji je bio podrška u administrativnom procesu i rješavanju infrastrukturnih izazova na koje smo nailazili   s našim globalnim kupcima.

Za svaku pohvalu je agilnost administracije Grada Vukovara koja je prepoznata i od naših kupaca. COVID – 19 pandemija je dijelom usporila realizaciju inicijalnih planova, no sa zadovoljstvom možemo potvrditi da su se sve pretpostavke koje smo identificirali prilikom odabira ove lokacije pokazale ispravnima“, kaže Baričić.

Pod navedenim kriterijima razmatrani su infrastrukturna i komunikacijska povezanost , potpore za investicije te potencijal radne snage i iskustva. Kod analize dostupnosti radne snage korištene su studije zapošljivosti od konzultanata, demografski trendovi, dostupnost trenutne kvalificirane radne snage te potencijal buduće radne snage koja je u fazi školovanja, kvaliteta obrazovnog sustava I slično.

U kriterij je uvrštena industrijska povijest određenih lokacija koja nije bila zanemariv faktor. Prema Baričiću,   razmatran je I potencijal povratka određenog broja lokalnog stanovništva koji žive u emigraciji – npr. mlada populacija koja je odselila u zadnjih 5 godina, za koje bi “naša industrija mogla biti atraktivan i siguran izvor prihoda”.

Osiguranje kvalitete

Za Jadranku trgovinu, sastavnicu grupe Jadranka koja se pored trgovačkom djelatnosti bavi I turističkom djelatnošću, odgovornost prema lokalnoj zajednici utkana je u filozofiju poslovanja tvrtke, prema njihovoj direktorici korporativnih poslova Sonji Brzović.

Uz poslovanje najvećeg objekta Maxi marketa, poseban rad i trud ulažu u očuvanje egzistencije trgovina manjih formata u malim mjestima, čije poslovanje zbog neisplativosti rada djelomično subvencionira Grad.

“Naravno da bismo osigurali kvalitetu usluga najbitniji je element osiguranje kvalitetne radne snage temeljem čega vrlo veliku pažnju posvećujemo suradnji sa školom i lokalnom zajednicom. Svake godine raspisujemo natječaj za stipendiranje učenika, i to trgovaca, pekara i mesara.

Trenutno stipendiramo 6 učenika, a ograničavajući faktor je jedino broj onih potencijalno zainteresiranih. Raspisuje se i natječaj stipendiranja studenata raznih struka, ekonomske, pravne, tehnološke i trenutno stipendiramo 3 studenta”, kaže Brzović dodajući da se u njihovim maloprodajnim objektima odvija praktična nastava učenika u dogovoru i prema ugovoru o poslovnoj suradnji sa stručnom školom, kako bi im se omogućila kvalitetna naobrazba, pa ih navedene aktivnosti uz ostale izdvajaju od ostalih trgovačkih lanaca koji posluju na ovom području, no u Jadranka trgovini “takvu ulogu moramo, ali i želimo imati”.

Jedan, već širom Hrvatske poznat, kvalitetan vid suradnje koji je Bluesun grupacija razvila s općinom te Ministarstvom turizma kroz zajedničko stipendiranje učenika je Bol, na otoku Braču.

Treću godinu stipendiraju i uključuju mlade strukovne profile iz tamošnje srednje škole u njihov sustav. Najprije kroz praksu u BlueSun hotelima, a po maturi, kroz posao, s obzirom na to da svi stipendisti nakon mature imaju zajamčen posao 12 mjeseci i kada krenu raditi prilagodba nije ni potrebna.

Prema voditelju razvoja karijera u Sektoru ljudskih resursa Bluesuna Filipu Benjaku, dolaze u sustav koji ih je obrazovao i u čijim se standardima – besprijekorno snalaze. Djeca koja dolaze ondje na školovanje iz drugih dijelova županije i Hrvatske, kaže, smještena su u srednjoškolskom kampusu, a obroci su im osigurani u Bluesun hotelima u Bolu.

Nacionalni projekt

“Naš rad se zasniva upravo na lokalnom pristupu, jer uključujemo učenice i učenike lokalnih škola. Naravno, surađujemo sa strukovnim školama u cijeloj Hrvatskoj i to vrlo uspješno. Od samih početaka sustava stipendiranja, dakle, već trinaestu sezonu – sa Srednjom školom Zabok čiji učenici pohađaju praksu u Mariji Bistrici u BlueSun hotelu Kaj.

Jako dobru suradnju kroz edukacije imamo sa Srednjom strukovnom školom u Makarskoj. Turističko-ugostiteljska škola Split s kojom surađujemo, uvijek je važan partner; s obzirom na to da nemamo objekte u Splitu, osiguravamo našim stipendistima praksu i posao na naših destinacijama u Srednjoj Dalmaciji.

Također surađujemo sa Srednjom školom Ban Jelačić u Sinju, sa Srednjom strukovnom školom u Gospiću i u Imotskom – dakle, nastojimo uključiti šire prstene oko naših odredišta i kako bismo tako i osigurali da mladi nađu posao, a samim time i ostanu u Hrvatskoj“, kaže Benjak.

Navedeni primjeri na tragu su koncepta gdje je uz određenog jakog poslodavca, tvornicu ili uslužnu djelatnost, locirana škola koja osigurava radnike za njezine buduće potrebe, pa čak i stambeno naselje gdje ti radnici s obiteljima žive, prema direktoru prodaje i marketinga Gordanu Škoriću iz tvrtke Danas radim. Nije to nov koncept u Europi, ali ni u Hrvatskoj, kaže, te su se brojni gradovi formirali i razvili oko lokalnih poslodavaca.

Međutim, puni odgovor na izazov nedostatka stručne radne snage koji je prisutan zadnjih 10-ak godina trebalo bi promatrati, tvrdi, kao nacionalni projekt. On bi uključivao sinergiju aktivnosti – reformske mjere države i njenih institucija, proaktivnog angažmana lokalne samouprave te poslodavaca koje bi tijela javne vlasti trebale promatrati, kaže, kao klijente.

Uz privlačenje snažnih proizvodnih i uslužnih kompanija, po njemu vrlo je bitno kreiranje prateće infrastrukture ali i rješavanje pitanja mobilnosti radnika te broja radno aktivnog stanovništva u narednih 10 godina.

“Usprkos činjenici da će u navedenom razdoblju sve hrvatske županije biti suočene sa smanjenjem broja potencijalnog radno-aktivnog stanovništva, prema našoj analizi, koristeći podatke o procjeni stanovništva DZS-a te podatke ŠeR-a ( Školski e-Rudnik), došli smo do zaključka da će najmanji pad imati Vukovarsko- srijemska županija, zatim u Požeško-slavonska, Zadarska te Brodsko-posavska županija”, iznosi Škorić dodajući da to ima strateški značaj za tržište radne snage i općenito gospodarstvo.