Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) uputio je u utorak budućoj Vladi otvoreno pismo u kojem poziva da se, osim na aktualne reforme, usredotoči na ključna pitanja koja će odrediti njezin uspjeh, a to su rast stope zaposlenosti, povećanje životnog standarda i osiguranje kvalitetnih i dostupnih javnih i socijalnih usluga.
"Pozdravljamo inicijative za reformu državne uprave, te povećanje kvalitete upravljanja u javnom sektoru i upravljanja javnim dugom, no to su samo mjere i instrumenti koji služe rješavanju pitanja zapošljavanja i socijalne politike, pa se moraju rješavati paralelno sa stvaranjem pretpostavki gospodarskog rasta", ističe SSSH.
SSSH upozorava da način na koji se dolazi do gospodarskog rasta izravno utječe na kvalitetu radnih mjesta i distribuciju dohotka. "Iako su mnoge reforme, o kojima se trenutno raspravlja, ključni preduvjeti napretka, one same po sebi nisu dovoljne, odnosno ne jamče da će njihov rezultat nužno biti povećanje kvalitete radnih i životnih uvjeta najširih slojeva hrvatskih građana", smatra SSSH i stoga poziva da se ta pitanja u nastavku pregovora stave u fokus rasprave, kao što je to bilo tijekom predizborne kampanje.
Konkretno, to bi bilo unapređenje provedbe radnog zakonodavstva, kolektivnih ugovora u praksi, konačno suzbijanje neisplate plaća i zloupotrebe atipičnih oblika rada, te jačanje socijalnog dijaloga između sindikata, poslodavaca i Vlade sa ciljem osiguranja uravnoteženog razvoja na korist svih.
Ulaganje u ljude uključujuje kvalitetu radnih mjesta, obrazovanje i cjeloživotno učenje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Unatoč mjestimično nužnim racionalizacijama to se ne smije promatrati kao trošak, već kao investicija koja će pozitivno utjecati kako na životni standard i socijalnu koheziju, tako i na sam gospodarski rast, poručuju iz SSSH-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Prihodi crkve..
Nemam gdje napisati ovo- pa ću tu.
Dakle, svećenici čitaju poslovni.hr. a naš svećenik naše crkve ovdje , gdje živim se očito
naljutio na mene, nakon što je pročitao – stav o milodarima..
Naime, prije nego što sam ga pismeno obavijestila , poslao mi je poruku po susjedi, da ove godine- neće
doći u našu kuću….Zapravo me je preduhitrio s namjerom- da mu ja to prva otkažem.
Takodjer je poludio na mještane – jer ne plaćaju OBITELJSKE KNJIŽICE – tako se to zove kod nas..
a cijena je 200,00 kuna po knjižici, kojom se zaprijetio da neće dolaziti na sprovode, i ostalo…
ako se dugovi ne podmire . Mi pojma nemamo o kakvoj se knjižici radi ….tj.nemamo ju…i nikad nismo ni imali……/ i neću je /.???
Osim toga, zatražio je i dodatak od 400 kuna prilikom blagoslova kuća…od svih.
Nije mi preostalo ništa drugo – nego da ga obavijestim e-.mailom , o razlozima ukidanja milodara,
te da svoju odluku obrazložim činjenicom- da se crkva ponaša – ko trgovačko društvo u prodaji
svojih usluga, koje ne trebamo -hvala!
Tako da Vam je to s Crkom sada veliki problem, kako se ponašaju, nisu im dovoljne plaće koje
dobivaju?
ukratko otpustajte ove iz privatnog sektora koliko ocete a kada njih vise ne bude, tek onda mozete poceti s nasima.
do tada status quo a place i standard zelimo da rastu.
Jednostavno, kaj ne?
Sve, sve, sve – samo nikad ne no pravo
Na gornjoj slici nedostje još Vilim Ribić – ponajviše zbog javno datih izjava poput onih da “stavovi HUP-a i MMFa glede plaća u javnom sektoru nisu analitički utemeljeni” ili da “dr. Branko Horvat nije bio nacionalno osviješten”.
Pitam se kako bi se ova trojka provela da ih netko pošalje na sastanak s Bertholdom Huberom, predsjednikom najvećeg i najmoćnijeg njemačkog sindikata IG Metall radi razmjene iskustava o vođenju pregovora sa poslodavcima – naravno kada bi ih on uopće htio primiti, kada bi im se mogli osigurati prevodioci i kada bi oni s njime mogli uspostaviti intelektualni kontakt.
Jer Berthold Huber uvijek ističe da razgovore o plaćama nema smisla započinati ako se točno nezna koliko su radnici koji traže veće plaće produktivni. To sigurno umnogome objašnjava upravo objavljen podatak da je u Njemačkoj nezaposlenost pala na najniži nivo u posljednje 24 godine (sada je 2,8 milijuna). Usporedite to sa Španjolskom (knap ispod 5 milijuna uz svega 40 milijuna stanovnika nakon Njemačke od 80,2 milijuna – o Grčkoj da niti ne govorimo).
Naravno, uvažena gospoda bi se još prije toga trebala upoznati sa u Hrvatskoj poodavno zaboravljenim pojmom produktivosti i kako se ona mjeri na mikro, makro i nivou zaposlenika.
toliku količinu izrečene gluposti i neznanja jučer na otvorenom od severa teško netko može nadmašiti
strava jedna. od dilkana pametniji ljudi ne mogu ni do riječi doći.
Uključite se u raspravu