Već mjesecima iščekuje se da Vlada u proceduru stavi paket prijedloga zakona o upravljanju državnim poduzećima i o CERP-u, inače prvog koji u tri desetljeća zasebno regulira poslovanje tvrtki, koje je do sada bilo uklopljeno u zakon o državnoj imovini.

Prijedlog je još lani u prosincu stavljen u javnu raspravu i u siječnju je ona zaključena s tek nekoliko komentara, no tek je jučerašnja sjednica gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) na kojoj je ministar financija Marko Primorac predstavio socijalnim partnerima dva zakonska noviteta, znak da će prijedlog konačno na vladin dnevni red.

Poslodavci i sindikati pozdravljaju uvođenje više reda i profesionalnosti u taj sustav, u kojemu ubuduće, istina, njihovi predstavnici više neće biti i izravno uključeni i imati uvid u odluke koje se donosi.

Do sada su, naime, uz resorne ministre i oni imali po jednog predstavnika u Upravnom vijeću CERP-a, koje je donosilo ključne odluke za državni portfelj u kojemu nisu tvrtke od strateškog interesa. Ubuduće će, umjesto Upravnog vijeća, CERP imati Nadzorni odbor koji će činiti tri člana, od kojih će jedan biti predsjednik, a birat će se profesionalci, od kojih najmanje jedan mora zadovoljiti kriterije neovisnog kandidata.

Ministar financija ključan
Po novome CERP neće imati ravnatelja, nego će poslove upravljanja voditi direktor. Njega će birati NO čije će članove birati Ministar financija. Ujedno će ministar financija biti i glavni koordinator u upravljanju svih poduzeća od posebnog značaja za državu.

NO-i će u državnim tvrtkama putem javnog natječaja birati uprave, a konačnu potvrdu dati će Vlada. Za ministra financija važna je sastavnica u ovoj reformi upravljanja državnim portfeljem jasno postavljanje financijskih i nefinancijskih ciljeva te ciljeva održivosti koje se namjerava ostvariti zadržavanjem pojedine tvrtke u vlasništvu države.

“Sam zakon do sada je najveći pokušaj zadiranja u reformu upravljanja državnim portfeljem, u kojemu je sada 36 strateških i oko 140 u CERP-u, od kojih najveći dio manjinski udjeli. Pomak je postavljen posebice u dijelu procesa izbora nadzornog odbora i uprava, no zakoni su jedno, a vidjet ćemo kako će to funkcionirati u praksi”, komentira Mladen Novosel, predsjednik SSSH i član GSV-a, ujedno i Upravnog vijeća CERP-a.

Donošenje ovog zakona jedan je od važnih indikatora koje je potrebno ispuniti u okviru šeste tranše iz NPOO-a, vrijedne 836 milijuna eura, a ujedno je i jedan od kriterija koje Hrvatska treba zadovoljiti u procesu pristupanja OECD-u. Kaskanje u zacrtanim rokovima usvajanja tih zakona upravo se i dovodi u vezu s usklađivanjem i koordinacijom njihovih dvaju postavljenih okvira u koja se sustav mora uklopiti.

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

No, kako je na GSV-u predstavljeno socijalnim partnerima, Vladin je plan zakon uputiti u redovitu proceduru u dva čitanja, a usvajanje bi trebalo biti zaključeno do kraja svibnja. No, za punu realizaciju i zaživljavanje novog reformskog sustava potrebno je usvojiti još čitav niz podzakonskih akata, čak njih 30-ak, pa će prvi obrisi, i po vladinoj računici, biti vidljivi tek najesen.

Otvorene prodaje
Smanjivanje državnog portfelja kojim upravlja CERP i dalje po postojećim planovima, ostaje jedan od prioriteta. Ove godine po najavi prodaju čekaju riječko i pulsko brodogradilište, moguće i Luka Vukovar. Aktivnosti su nešto veće u dijelu manjinskog portfelja.

Jučer je oglašena prodaja udjela i dionica u deset tvrtki (0,3% u Autotransportu Karlovac, 0,44% u dubrovačkom Belvedereu, 0,07% u Chromos Agru iz Zagreba, po 1,03% u Lavčeviću i Lavčević nekretninama iz Splita, 0,09% u Orioliku, te 5,82% u Perfi, 1,17% riječkom PIK-u, 0,08% u rovinjskoj Valalti i 13,24% u Veterinarskoj stanici Kutina). Javno nadmetanje održat će se 5. svibnja, a sudjelovat će moći kandidati koji uplate jamčevinu do 23. travnja.

No, osim toga oglašeno je i pokretanje postupka neposredne prodaje udjela u pet poduzeća. Riječ je o manjim udjelima, od 0,03 do 0,4 posto, koje država ima u splitskom Brodospasu, zagrebačkim tvrtkama Gramat, Cetra i DTR, te Autotransu iz Cresa.

Ti su udjeli već u dva navrata nuđeni u postupcima javnog nadmetanja, no nije bilo interesa, čime su ispunjeni uvjeti za ovaj model prodaje, kojim se nadmetanje odvija diskontiranjem utvrđene početne cijene, s prihvaćanjem najviše ponuđene cijene.

Za ovaj način kupnje spomenutih udjela potencijalni kupci morat će CERP-u pismeno potvrditi interes, do 5. svibnja.