Sindikati 2017. traže 1,4 milijardi kuna za rast plaća te dio duga za 2016.

Autor: Jadranka Dozan , 08. prosinac 2016. u 14:22
Pregovori Vlade i sindikata/Patrik Macek/PIXSELL

U pregovorima Vladina tima i sindikata javnih službi zasad nije postignuto suglasje.

Na dnevni red sjednice Vlade stigao je konačno i prijedlog državnog proračuna za iduću godinu.

Ministar financija Zdravko Marić novinarima je uoči jučerašnjeg sastanka užeg kabineta Vlade poručio tek da je glede proračuna "sve spremno". Proračunski okvir je više-manje već predstavljen u smjernicama fiskalne politike, no i dalje je otvoreno pitanje planiranih i stvarnih proračunskih rashoda za plaće. U pregovorima Vladina tima i sindikata javnih službi u zasad nije postignuto suglasje, što su sindikalni čelnici u srijedu i jasno poručili. Vlada im je u utorak ponudila povećanje osnovice plaće od dva posto od 1. siječnja 2017. te još dva posto od 1. prosinca, a usto je na ime 'duga' za 2016. (po osnovi sporazuma o povećanju plaća iz 2009.) predvidjela po 100 milijuna kuna početkom 2017. i 2018. sindikati su takvu ponudu ocijenili neprihvatljivom.

 

2 posto

povećanja osnovice plaće ponuđeno je sindikatima

Na konferenciji za novinare poručili su kako traže rast osnovice plaća za šest posto tijekom 2017., s tim da im je prihvatljivo to povećanje razlomi na dva dijela: tri posto od 1. siječnja te isto toliko od 1. srpnja. Ustrajavaju i na isplati "duga" za 2016., obročno. Njihovi zahtjevi za povećanjem osnovica dogodine bi težili između 1,3 i 1,4 milijarde kuna, ne računajući dio koji se odnosi na dug za 2016., koji su navodno spremni i umanjiti.

Budući da prava po aktiviranju sporazuma ne uključuju cijelu 2016., a uz pretpostavku da pristaju na pola iznosa, računa se da bi državu taj dio stajao 600-700 mil., a kako bi se on rasporedio kroz vrijeme, pitanje je eventualnog sporazuma.  Ukupan ceh za državni proračun zacijelo je mogao biti bliži računicama kojima su baratali Vladini pregovarači. To bi, međutim, bilo mnogo lakše prije nego što su objelodanjene smjernice za izradu proračuna s kojima je obznanjen i plan povećanja rashoda za više od tri milijarde kuna, što je mnoge ekonomiste razočaralo, a sindikalne čelnike zacijelo i naljutilo.

Za popuštanje kočnica na povlaštenim mirovinama, povećanje izdataka za vojsku, branitelje, kulturu… odgovornost ponajprije snosi premijer Andrej Plenković. Ustrajanje na tome da se u proračun uguraju (dio) veći apetiti pojedinih interesnih skupina ispalo je povelik politički gaf kojim je premijer svom pregovaračkom timu izbio argument da nema (više) novca. Osim što se smatra da Vlada nama jake karte u slučaju sudskog epiloga, njezinu timu tek predstoji i dogovor u pogledu božićnica za javne službe.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Naslov članka je pogrešan. Ne radi se o povećanju plaća nego o prestanku korekcije plaća koja je uvedena zbog krize.

New Report

Close