Predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara, Ivan Forgač, poslao je pismo ministru Hajdašu Dončiću, kojim Sindikat  izražava protivljenje stečaju društva Remont i održavanje pruga d.o.o. Forgačevo pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani ministre Hajdaš Dončić,
U tijeku je predstečajni postupak koji je u društvu Remont i održavanje pruga d.o.o., na zahtjev Skupštine – Uprave HŽ Infrastrukture, predložila Uprava Društva. Radi se o jedinoj tvrtki u RH koja je specijalizirana za održavanje, remont i gradnju gornjeg ustroja željezničkih pruga. RH ima 2700 km pruga, a na 1500 km obavljanje remonta je u zaostatku. Navedeni razlog za otvaranje stečajnog postupka je prezaduženost društva. Pitamo se, koliko poslovnih subjekata, uključujući i državu, u RH nije prezaduženo? Društvo nije u blokadi, društvo isplaćuje plaće i druge obveze.

Kada govorimo o prezaduženosti, do prezaduženosti je došlo nakon 2008., kad je uslijed krize zaustavljeno održavanje i obnova pruga. Međutim, da bi društvo moglo servisirati obveze i vratiti dugove i kreditne obveze, dovoljno je da godišnje prihoduje 100 mln Kn, što je svega 30-tak kilometara remonta pruge. Obzirom na zaostatak remonta pruga od 1500 km, realna potreba HŽ Infrastrukture je godišnje obavljanje najmanje 100 km remonta, a toliko je Remont radio prije dvadesetak godina, i to s mnogo manje mehanizacije.

Mišljenja smo da je glavni razlog za pokretanje stečajnog postupka u nadmudrivanju uprava HŽ Infrastrukture, koja je vlasnik Remonta, i uprava HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Vuče vlakova (u međuvremeno podijeljeno društvo), koji su najveći vjerovnici i sudužnici kredita Remonta i održavanja pruga. To je i razlog da Vam se obraćamo, jer je neodgovorno da se nepostizanjem dogovora između tih društava, kojima je svima vlasnik država, a Vi ste im Skupština, nanosi nesaglediva šteta, ne samo društvu Remont i održavanje pruga, nego i svim navedenim društvima u cjelini, ali i državi, koja također ima potraživanja u Remontu.

Naime, Remont i održavanje pruga prema vanjskim dobavljačima duguje svega 10,8 mln Kn, od čega je oko 4 mln sporna obveza, a nesporno oko 6,8 mln Kn. Istovremeno, Remont potražuje oko 13 mln Kn, od čega je 2,9 mln Kn potraživanje od Konstruktura, koje je na sudu. No interni dug prema HŽ-ovim društvima iznosi 37,7 mln Kn. U slučaju likvidacije Remonta, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz ostat će bez tog novca, što je prema našem mišljenju glavni motiv HŽ Infrastrukture da pokrene stečaj. Naime, prilikom odobravanja navedenog kredita, HŽ Cargo, HŽ Vuča vlakova i HŽ Putnički prijevoz obvezali su se pretvoriti potraživanja u vlasnički udjel u Remontu i održavanju pruga, što nikad nije realizirano.

U slučaju likvidacije i Porezna uprava ostat će bez 3,9 mln svojih potraživanja reprogramiranih na 3 godine. Kalmetino Ministarstvo, umjesto da Remontu daje posla, od čega bi svi imali koristi, odlučilo se odobravanjem kredita u visini 75 mln Kn, kojemu su jamci HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Vuča vlakova i HŽ Cargo, vratiti dugove Remonta prema dobavljačima. U slučaju likvidacije Remonta i održavanja pruga, kredit će solidarno vratiti jamci, kojima ste Vi Skupština. Tu opet do izražaja dolazi parcijalni interes HŽ Infrastrukture, koja smatra da joj je bolje podijeliti otplatu kredita s ostalim jamcima.

Obzirom da je HŽ Infrastrukturi dio djelatnosti Remonta i održavanja pruga prijeko potrebna (radi čega je 60-tak radnika već prebačeno iz Remonta u HŽ Infrastrukturu), postoji opasnost da vjerovnici tuže HŽ Infrastrukturu (jer cijela stvar sliči na situaciju kad vlasnik ne plaća obveze, zatvori tvrku pa otvori novu – u ovom slučaju se radi o prenošenju djelatnosti na kojoj je stvoren dug u HŽ Infrastrukturu). Također, vjerojatno je i da bi Remont i održavanje pruga u stečaju tužilo HŽ Cargo, HŽ Vuču vlakova i HŽ Putnički prijevoz, jer nisu ispoštovali obvezu iz Sanacijskog plana da potraživanja pretvore u vlasnički udjel.

Tjeranjem Remonta u stečaj i u likvidaciju RH ostaje bez jedinog poduzeća specijaliziranog za gradnju, održavanje i remont pruga, a pruge vape za obnovom i modernizacijom. Također, HŽ-ovim (državnim) tvrtkama ostaju dugovi po kreditu u visini 75 mln Kn, te iste HŽ-ove (državne) tvrtke ostaju bez potraživanja u visini 37,7 mln Kn, Porezna uprava ostaje bez 3,9 mln Kn, a 400 radnika ostaje bez posla.

Tko od tog stečaja ima koristi? Jedino austrijska tvrtka Swietelsky, koja umjesto Remonta, već radi na hrvatskim prugama kao nositelj posla. Tražimo da kao Skupština HŽ Infrastrukture, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza riješite ovaj, ne pretjerano složen problem, na način da se ne otvara stečaj (da se HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz nagode), već da društvo Remont i održavanje pruga nastavi s radom, jer na hrvatskim prugama ima posla i za dvostruko više radnika. Molimo Vaše očitovanje prije 14. 11., kad će se o otvaranju stečaja nad društvom Remont i održavanje pruga, održati rasprava na Trgovačkom sudu.