Oko 800 milijuna kuna godišnje stajalo bi državni proračun ispunjenje sindikalnih zahjeva da se državnim i javnim službenicima vrati tri posto plaće u bruto iznosu, koliko im je smanjila Vlada u veljači ove godine, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare Sindikata hrvatskih učitelja (SHU).

To je jedan od temeljnih zahtjeva 15 sindikata javnih i državnih službi koji su na referendumu dobili potporu većine članova za opći štrajk i blokadu državnog sustava do ispunjenja zahtjeva, rekao je Vladimir Milošević, v. d. predsjednika SHU-a.

Na sindikalni referendum prošloga tjedna odazvalo se 79,5 posto članova SHU-a koji ima više od 28.000 članova u 813 podružnica diljem Hrvatske. Za opći štrajk i blokadu sustava izjasnilo se 75 posto članova, a najveći odaziv bio je u Krapinsko-zagorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Iako ministar financija Slavko Linić tvrdi da novca nema, a Hrvatska se zadužuje samo da bi vraćala kamate, po sindikalnim procjenama preraspodjelama u proračunu moglo bi se osigurati potreban iznos, rekao je Milošević novinarima nakon što su se danas sindikalni čelnici sastali sa članovima Vlade.

Osim povrata nekih od "otetih prava" SHU traži da Vlada više ne smanjuje plaće učiteljima. Sindikalci poručuju da neće pristati niti na izmjene Granskog kolektivnog ugovora za osnovno školstvo kojima Vlada predlaže brisanje 94 članaka vezanih uz radna mjesta, ugovore o radu i putne troškove zaposlenih u osnovnom školstvu. Tvrde i da Vlada, pod izgovorom usklađivanja Granskog s Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službe, namjerava uništiti sindikalno djelovanje u osnovnom školstvu.

Prijedlog izmjena kolektivnog ugovora od Vlade su dobili početkom svibnja, a u sljedećih 15 dana očekuju pregovore. U slučaju odbijanja njihovih zahtjeva najavljuju moguće sindikalne akcije, koje bi mogle zahvatiti i ovu školsku godinu.

Kao argumente navode podatke Državnog zavoda za statistiku, po kojima je od 19 sektora u 2011. obrazovanje po prosječnoj plaći u odnosu na stručnu spremu bilo na posljednjem mjestu. U EU, tvrde sindikalci, obrazovanje se nalazi oko petog, šestog mjesta.

Odbacuju i navode da je previše zaposlenih u obrazovnom sustavu jer je u Hrvatskoj 2,1 posto zaposlenih u obrazovanju, a u EU 3,5 posto. Podsjećaju da i EU predlaže veća ulaganja u obrazovanje, jer inače Hrvatska neće biti konkuretna na tržištu rada.

U osnovnom školstvu je, kaže Milošević, proteklih godina znatno povećan opseg rada, a zaposlenik s 35 godina radnog staža ove bi godine ukupno izgubio oko 25.000 kuna da su u sindikatu pristali na izmjene kolektivnog ugovora, koje su im bile ponuđene u prosincu prošle godine.