Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu "Preporod" upozorio je kako je nastavno i nenastavno osoblje sve više zabrinuto i prestrašeno od masovnih otkaza u školama zbog povećanog broja "tehnološkog viška", nastalog kao posljedica e-upisa, "outsourcinga" i zakonskih promjena.

"Više nemamo straha da će nam se smanjiti plaće jer su ionako sramotno niske, već strahujemo od otkaza, o čemu se sve češće govori, s obzirom na neke prijedloge o smanjenju 10.000 zaposlenih u javnom sektoru gdje mi činimo jednu trećinu", rekao je Željko Stipić, predsjednik sindikata "Preporod" na današnjoj konferenciji za novinare.

Naveo je kako ga posebice zabrinjava nezainteresiranost ministra znanosti, obrazovanja i športa Željka Jovanovića za taj problem, kao i ministrove riječi da škole nisu mjesto za 'zbrinjavanje tehnološkog viška'.

Sindikalac Stipić upozorava da je ove godine dio nastavnika, među kojima su neki s 20 i više godina radnog staža, ostao bez posla ili dobio smanjenu normu, pa sad rade dvije trećine ili polovicu radnog vremena, a u skladu s tim dobivaju i manju plaću.

Jedna od njih je i učiteljica Violeta Mak iz Osnovne škole "Belica" u Međimurskoj županiji, koja je rekla da joj je zbog smanjenja broja razrednih odjela smanjena i norma, pa sada prima tisuću kuna manju plaću i gotovo je na rubu egzistencije.

"Žao mi je što ispaštaju i učenici jer više ne mogu voditi ni kineziterapijsku grupu niti besplatnu školu plivanja", rekla je učiteljica Mak.

Stipić je naglasio kako je sindikat nastojao pomoći, ali da se nadležno ministarstvo tu postavilo prilično kruto, navevši kako se moraju držati odredbi pedagoškog standarda.

"No", dodaje Stipić, "kad je u pitanju profesionalno usavršavanje nastavnika po pedagoškom standardu, onda kažu da nemaju novaca".

Osim u otežanom dobivanju suglasnosti za formiranje razrednih odjela, čelnik "Preporoda" razlog za povećanje tehnološkog viška vidi i u e-upisu, odnosno u nemogućnosti škola da same više utječu na usmjeravanje učenika, posebice u strukovnim školama, jer računalo ne poznaje rješenje problema i ne može usmjeriti neodlučnog učenika prema određenom zanimanju.

Upozorio je i na problem "outsourcinga", čime je najviše pogođeno 10.000 zaposlenih na poslovima čišćenja, održavanja i pripremanja obroka u osnovnim i srednjim školama, među kojima je 7.000 spremačica, budući da je najavljeno da bi nenastavno osoblje preuzeo privatni sektor.

Da će ostati bez posla i postati socijalni slučaj pribojava se i Ksenija Kokot, spremačica u dugoselskoj srednjoj školi, a nitko im, kaže, ništa ne govori.

"Spremačice primaju plaću oko 3.000 kuna što je na razini minimalne plaće i tu se više ne može uštedjeti pa pretpostavljamo da bi se onda uštedjelo na normativima, odnosno da bi po spremačici sad bilo više od dosad propisanih 800 četvornih metara prostora", objasnio je Stipić.

Premda su od ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića dobili uvjerenja da će sindikati biti uključeni u rješavanje tih problema i da će se odrediti vremenski rok od tri godine kad bi se takva "privatizacija" počela provoditi, Stipić ocjenjuje da je situacija ozbiljna i poziva sindikate da se ozbiljno uključe u rješavanje problema.

"Kod kolektivnog pregovaranja govorili su nam da se moramo strpiti s plaćama i božićnicama jer imamo sigurna radna mjesta, a sada se osjećamo izigranim i prevarenim od vlasti, koja je nevjerodostojna u obećanjima", zaključio je Stipić.

Čestitao je Svjetski dan učitelja i nastavnom i nenastavnom osoblju te izrazio zadovoljstvo što su predstavnici i jednih i drugih nazočili današnjoj konferenciji za novinare "Preporoda".