U vrijeme pandemije digitalizacija je postala neophodan proces, pogotovo u poslovanju i obrazovanju. Djeca su uz korištenje novih digitalnih alata i online nastavu provodili na internetu više vremena nego inače, što je u pitanje dovelo razinu medijske pismenosti među najmlađima i njihovim roditeljima, a s time i online opasnosti kojih često možda kao konzumenti nismo svjesni.

Kako bi edukativnim aktivnostima ojačali digitalne kompetencije u području sigurnosti i zaštite u online svijetu djece i mladih, ali i roditelja i profesija koje s njima rade, Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska nastavljaju s edukacijama o sigurnosti na internetu.

Edukacije između ostalog obuhvaćaju rizično ponašanje te seksualno uznemiravanje među srednjoškolcima na internetu, tim više što se broj takvih primjera povećao uslijed pandemije i online nastave kada su mladi više vremena provodili u kući i na internetu.

Razgovarali smo stoga s voditeljem Centra za sigurniji internet Tomislav Ramljak koji kaže da su se u razgovorima s djecom i mladima upoznali s njihovim neugodnim iskustvima od kojih su neka, kaže, bila relativno opasna.

Rizične aplikacije

“Jedna djevojčica iz publike rekla je kako je dobila zahtjev od nepoznate osobe da pošalje eksplicitne fotografije, ali je tu osobu blokirala – takav je primjer, rekao bih i dobro završio, ali nažalost ima djece koja i postanu žrtve predatora.

Što se tiče sadržaja na internetu smatram da je neophodno razvijati kod djece kritički pristup pročitanom kako bi promišljali što je uopće na internetu stvarno, jer ‘fake news’ postaje sve veći problem koji je prisutan i kod starijih korisnika interneta.

Kroz rad Centra za sigurniji internet uočavamo da su djeca svjesnija potencijalnih opasnosti koje internet donosi i medijski jesu pismenija, ali se i dalje treba raditi na osnaživanju djece da kažu odrasloj osobi kojoj vjeruju ako su žrtve bilo kojeg oblika nasilja”, istaknuo je Ramljak.

Najčešći primjer online nasilja je vršnjačko nasilje ili cyberbullying u bilo kojem obliku, od vrijeđanja do isključivanja. Prema informacijama s kojima raspolažu, a koje će dodatno provjeriti kroz istraživanje, prisutan je i sextortion, odnosno ucjena s eksplicitnom fotografijom.

“Zbog pandemije djeca su više vremena provodila za računalom, a dogodile su se i promjene u korištenju određenih aplikacija, pa je tako na primjer trenutno TikTok najpopularnija aplikacija koja je rizičnija, a djeca i mladi je najčešće koriste, što ih dovodi u potencijalne opasnosti da postanu žrtve”, pojašnjava Ramljak.

Najavio je provođenje DeShame, prvog sustavnog međunarodnog istraživanja koje će produbiti spoznaje o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca te saznati koliko su izloženi štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju. Hrvatska je četvrta zemlja nakon Danske, Mađarske i Ujedinjenog Kraljevstva u kojoj će se provoditi ovo istraživanje, a vodit će ga Centar za sigurniji Internet i Pravni fakultet u Zagrebu u suradnji sa srednjim školama na području cijele Hrvatske.

Ramljak također ističe da je važno raditi i sa žrtvom i s počiniteljem, stoga je edukacija od što ranije dobi neophodna kako bi se razvila svijest o utjecaju nasilja na djecu.Moguće je, kaže, da se djeca, koja nisu imala hrabrosti u stvarnom životu nasilnici, na internetu zbog prikrivene anonimnosti odlučuju na neki oblik online nasilja, što je veliki problem kod cyberbullyinga.

“Učenjem empatije i odgovornog korištenja tehnologije možemo prevenirati takva ponašanja, ali ih trebamo uvesti u kurikulum svake škole, što trenutno nije slučaj”, zaključio je Tomislav Ramljak.

Otvoreno o problematici

Kakva je točno situacija u školama provjerili smo s Tjašom Juraković Antolić, pedagoginjom u Osnovnoj školi Središće, koja smatra da je odnos povjerenja u obitelji i školi potrebno razvijati od trenutka kada učenici prvi put sjednu u školske klupe. Kasnije, se kaže, kroz savjetodavne razgovore, druženje na hodnicima škole i preventivne programe taj odnos produbljuje i nadograđuje.

“U našoj školi tijekom cijele nastavne godine sa svim učenicima redovito provodimo preventivne programe, izlaganja, pedagoške interaktivne radionice i projekte vezane uz prevenciju elektroničkog nasilja i rizičnih ponašanja. S obzirom na to da živimo u suvremenom, modernom svijetu u kojem svakodnevicu više ne možemo ni zamisliti bez elektroničkih medija, interneta i društvenih mreža, cilj preventivnih programa koje provodimo je kod učenika osvijestiti pojavu elektroničkog nasilja, pozitivne i negativne načine korištenja interneta te posljedice do kojih može doći, a za koje su naši učenici svjesni da nepovoljno utječu na mentalno i fizičko zdravlje svih nas”, ističe Juraković Antolić.

Kaže i da većina učenika u OŠ Središće otvoreno razgovara o problematici koje donosi moderan, suvremeni i digitalizirani svijet.

“Zaslugu za to možemo pripisati učiteljima i stručno-razvojnoj službi škole koji kroz različite aktivnosti, svakodnevno, naglasak stavljaju na prevenciju, razgovor i odnos povjerenja s učenicima i njihovim roditeljima. Kod mnogih učenika pa tako i kod odraslih u Hrvatskoj, ali i u svijetu, nažalost, elektroničko nasilje predstavlja tabu temu.

Upravo zbog toga mnogi učenici, kada postanu žrtve ili sudionici elektroničkog nasilja, zbog srama i/ili straha da će ih društvo osuđivati i ismijavati ne potraže pravovremeno adekvatnu pomoć, a žrtve sve dublje tonu u depresiju. Kako bismo izbjegli dotične, ali i rizične situacije, od iznimne je važnosti da roditelji i odgojno obrazovni djelatnici u školama s učenicima razvijaju odnos povjerenja i što je više moguće razgovaraju s njima o zaštitnim i rizičnim čimbenicima elektroničkog nasilja kao i posljedicama.

Uostalom, djeca su zakon i treba ih naučiti kako da sigurno ‘plove’ kroz digitalni svijet koji je prepun zamki. Ne smijemo zaboraviti da je i prepun edukativnih, zabavnih i motivirajućih sadržaja. Isto tako treba ih usmjeriti kako da ih pravilno koriste”, ističe pedagoginja.

Mladi često imaju neugodna iskustva, a ponekad su ona i prilično opasna/ SHUTTERSTOCK

Ove nastavne godine Školskim kurikulumom i Godišnjim planom i programom planiraju realizirati preventivne programe koji su usko vezani uz prevenciju elektroničkog nasilja, sigurnosti na internetu, kako se oduprijeti negativnom nagovoru vršnjaka, donošenje ispravnih odluka i prevenciju vršnjačkih rizičnih ponašanja.

Također planiraju realizirati nekoliko projekata vezanih uz zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja učenika što Juraković Antolić vidi osobito važnim u izazovnim vremenima u kojima se učenici sve manje fizički kreću, a sve je prisutnija socijalna deprivacija.

“Učenici će kroz navedene preventivne programe razvijati pozitivnu sliku o sebi, jačati samopouzdanje i samopoštovanje te razvijati socijalne i komunikacijske vještine. Također, ne smijemo zaboraviti ni na roditelje naših učenika za koje smo ove godine pripremili izlaganja i radionice na temu elektroničkog nasilja i to su suradnji s Centrom za sigurniji internet.

Time želimo podsjetiti u kolikoj je mjeri važno staviti naglasak i na roditelja i na učenika jer kada imamo zadovoljnog učenika, imamo zadovoljnog roditelja, a kada imamo zadovoljnog roditelja imamo i zadovoljnog učitelja. Tako zajedno stvaramo pozitivni krug koji je važan segment odgojno-obrazovnog rada i procesa”, zaključuje pedagoginja.

Interaktivna predstava

U raspravi, koju je nedavno A1 Hrvatska organizirala u suradnji s Centrom za sigurniji internet, sudjelovali su učenica Ema Ilić, Tomislav Ramljak, Tjaša Juraković Antolić te doc. dr. sc. Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta u Zagrebu koja je najavila je novi sveučilišni program cjeloživotnog obrazovanja „Koristi i rizici modernih tehnologija“, osmišljen za stručnjake koji se u svom profesionalnom radu bave djecom i mladima. Kroz program stručnjaci imaju prilike u suvremenom obrazovnom procesu unaprijediti digitalne kompetencije u području sigurnog korištenja interneta i osiguranja digitalne dobrobiti.

Osječka gimnazijalka Ema Ilić podijelila je svoje viđenje o tome koje opasnosti vrebaju iza ekrana. Njezina su iskustva u online svijetu u većini slučajeva pozitivna, no bilo je i neugodnih situacija u kojima se nije osjećala sigurno.

“Događa se da se jave nepoznate osobe na društvenim mrežama ili šalju neprimjereni sadržaj, ali srećom uz podršku roditelja i profesora bila sam spremna i na loše strane online svijeta. Zahvaljujući njima te edukaciji znala sam u dvojbenim situacijama, koje su danas sve češće, reagirati na ispravan način. Mislim da je važno da svatko od rane dobi uči kako internet može biti koristan, zanimljiv i zabavan, ali mu uvijek moramo pristupati s oprezom”, istaknula je Ema.

Kako bi učenicima OŠ Središće približili važnost ove teme, glumci Ana Vilenica i Tomislav Krstanović izveli su dijelove interaktivne predstave Abeceda interneta. Riječ je o novom edukativnom projektu pokrenutom u suradnji s A1 Hrvatska i Centrom za sigurniji Internet koji će se do kraja godine održavati u školama diljem Hrvatske, odnosno u Čepinu, Vukovaru, Novom Vinodolskom, Rijeci, Otočcu, Gračacu, Krku, Ražancu i drugim gradovima, s ciljem edukacije učenika o odgovornom ponašanju na internetu.

Poticanje rasprave o sigurnosti na internetu i novi edukativni formati poput predstave za djecu dio su strategije održivosti koju pod sloganom Čini pravu stvar i usvoji vještine budućnosti provodi A1 Hrvatska. Višegodišnji je partner s Centrom za sigurniji Internet u provedbi EU projekta Make Internet Safer and Good Place i edukativnih sadržaja poput aplikacije netHELP koja sadrži materijale o sigurnom korištenju interneta, prijavu negativnih sadržaja te savjetovanje mladih.

Također, najavili su kako nastavljaju s edukacijama za roditelje učenika osnovnih škola o zaštiti djece u online okruženju. Svi zainteresirani roditelji mogu se prijaviti na web stranicama A1 Hrvatska.

A1 Hrvatska potpisnik je Povelje o sigurnosti djece na internetu kojoj je cilj podizanje svijesti javnosti i roditelja te partner Dana sigurnijeg interneta kad se u školama diljem Hrvatske promiče sigurnost i odgovorno ponašanje u online okruženju.