Sigurnost bušotina je važna i država je toga svjesna

Autor: Marko Biočina , 25. veljača 2015. u 22:00
Panel diskusija o ekologiji/Davor Višnjić/PIXSELL

Dokaz je i Ina koja od 90-ih vrlo intenzivno proizvodi plin na sjevernom Jadranu bez i najmanjih incidenata.

Ekološki aspekti ciklusa istraživanja nafte i plina na Jadranu tema je oko koje će se burne rasprave voditi još dugo, no prva faza tih rasprava dovršena je i završetkom procesa javne rasprave o strateškoj studiji utjecaja na okoliš. Kako je na tribini Poslovnog dnevnika u okviru konferencije Energy Investment Forum potvrdio glavni izrađivač tog dokumenta Mirko Mesarić iz tvrtke Ires ekologija, zaprimljen je čitav niz zamjerki i prigovora, od kojih će neke i biti uključene u konačnu verziju studije. 

Sezmička istraživanja
"Upravo to je i smisao javne rasprave. Cilj je da se uključi šira i stručna javnost i kroz kritički uvid u dokument ukaže na dijelove koji možda nisu dovoljno kvalitetno ili precizno odrađeni. Dobili smo nekoliko takvih prigovora i bit će uključeni u konačnu studiju, prvenstveno obveza monitoringa utjecaja inducirane seizmičnosti, odnosno bušenja na seizmičku aktivnost geolođkih struktura", rekao je Mesarić. Upravo je problem seizmičnosti bio jedan od najčešćih prigovora javnosti na izrađivače studije. Jedan od, kao je unisono zaključeno, kvalitetnijih dijelova studije bio je onaj vezan za utjecaj procesa na morske sisvce, no i tu su neke ekološke udruge izrađivačima zamjerale to što su naveli modeliranje zvuka kao sredstvo smanjenja utjecaja. Ipak, morski biolog Draško Holcer, inače zadužen za ovaj dio studije, ne slaže se s tim kritikama.

 

3polja

je maksimum na kojem će se raditi paralelno

"Ili mi nismo dovoljno jasno to napisali, ili netko nije dobro shvatio. Modeliranje zvuka nije metoda smanjenja utjecaja, već mjera koja će se morati provesti kod svake vrste radova u podmorju. Dakle, modeliranje zvuka nužno je kako bismo uopće mogli mjeriti otencijalni utjecaj. Inače, svi dosadašnji radovi u ovom procesu, poput seizmičkih istraživanja, radili su se bez procjene utjecaja na okoliš i zato sam se odlučio uključiti u ovaj proces. Vjerujem kako će ova studija pridonijeti znatno boljoj zaštiti morskih sisavaca u Jadranu neho što je dosad bio slučaj", rekao je Holcer. Za Ininog izvršnog direktora za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Želimira Šikonju, pak, nema dvojbe, na ovakvim projektima moguće je pomiriti ekonomske interese s najvišim ekološkim standardima. 

Nametnuta ograničenja
"Dokaz da se to može je baš Ina koja od 90-ih vrlo intenzivno proizvodi plin na sjevernom Jadranu bez i najmanjih incidenata te s vrhunskim sigurnosnim skorom. Pogrešna se u javnosti stvara dojam kako se takvi projekti danas provode bez nadzora. Upravo suprotno, svake godine naše platforme ugoste oko 180 raznih inspekcijskih dolazaka. Imamo odlične rezultate, te sve radimo apsolutno u skladu s važećim zakonskim propisima koji su u Hrvatskoj, vjerujte mi, sve samo ne blagi.

Dakle, industrija jest i mora biti odgovorna prema okolišu i zakonima", rekao je Šikonja. Tonija Vidana iz Zelene akcije zanimalo je zašto i prije raspisivanja javnog natječaja nisu definirani dinamika i opseg istraživanja. "Tko garantira obujam bušenja, da se ona neće istovremeno provoditi na svih 29 istražnih prostora, iako je najavljeno da se neće paralelno raditi na više od tri polja?", pitao je  Vidan. Barbara Dorić iz Agencije za ugljikovodike rekla je da su za istraživanja nametnuta razna ograničenja, te da su hrvatski zakoni "postroženi po uzoru na najbolju svjetsku praksu. Moguću štetu platit će investitor, a mehanizmi osiguranja uvedeni su u zakon". 

Strateški projekti
Vidan je napomenuo da su "hrvatske institucije slabe" i ne vidi koja od njih bi mogla naplatiti eventualnu štetu od velikih naftnih kompanija. "Bavimo se projektima koji se inako neće realizirati. Država mora odrediti što su zbilja strateši projekti", rekao je Vidan. U otvorenoj raspravi akademik Mirko Zelić istaknuo je da su interesenti za istraživanje ugljiovodika na Jadranu "redom respektabine kompanije koje imaju svoje standarde, no ako ga se u praksi ne drže mogla bi nam se dogoditi katatrofa kao što je to bilo u Meksičkom zaljevu. A nadzor mora vršiti poseban stručni tim, jer resorno ministarstvo nema kadrove", rekao je Zelić. Napomenuo je da udruge moraju biti kolektiv, a ne destruktiv. "Pobjegli su nam i Družba Adrija i Južni tok, predali smo naftna polja u Siriji. S jedne strane su destruktivci, a s druge strane u institucijama nema stručnjaka koji znaju raditi taj posao", zaključio je akademik Zelić. 

Komentirajte prvi

New Report

Close