Šibensko-kninska županija prva je u Hrvatskoj donijela Plan integralnog upravljanja obalnim područjem, koji je proizišao iz međunarodnog Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Mediterana. Protokol je prvi međunarodni pravni dokument koji uvodi obvezu integralnog upravljanja obalnim područjem. Do danas ga je ratificiralo devet zemalja, uključujući Hrvatsku i Europska unija čime su njegove odredbe u ovim zemljama postale međunarodne obveze.

Plan integralnog upravljanja obalnim područjem Šibensko-kninske županije jedan od prvih planova takve vrste koji je izrađen po zahtjevima Protokola, a poseban je i po tome što se bavi prilagodbom na klimatsku varijabilnost i promjene u obalnom području. Prilagodba na klimatske promjene i njeno integriranje u razvojne i prostorne planove tema je koja do sada nije bila na zadovoljavajući način uključena u praksu prostornog i razvojnog planiranja u Hrvatskoj.

Tijekom 2,5 godine izrade uz sudjelovanje brojnih lokalnih službi i institucija koje su djelovanjem vezane uza obalno područje, Plan je iznjedrio čitav niz mjera i prijedloga što bi se ubuduće trebalo raditi u prostoru da se ublaži neminovno djelovanje klimatskih promjena. Odnosi se to na kvalitetu izgrađenog okoliša, očuvanje krajobraznih vrijednosti, osiguranje racionalne potrošnje obalnog područja i jačanje sustava prostornog planiranja. Jedna od najvećih kvaliteta ovog dokumenta je to što je za svako naselje u Županiji, s obzirom na posebnosti, donesen čitav niz mjera koje bi u budućnosti trebalo ispuniti da bi se posljedice klimatskih promjena maksimalno ublažile.

Plan je napravio veliki iskorak i u podizanju svijesti kod javnosti i donositelja odluka po pitanju klimatskim promjena i održivog razvoja. Osim što nudi brojne preporuke, Plan također otvara i brojna pitanja. Ulaganja u prilagodbu porastu razine mora bit će značajna što nameće važno pitanje: Tko će snositi troškove ovih ulaganja? Sve analize prošlih trendova i svi scenariji razrađeni ovom Planu ukazuju na potrebu zaustavljanja daljnjeg širenja naselja za povremeno stanovanje, posebice u neposrednoj blizini mora.

Plan integralnog upravljanja obalnim područjem nije „normativni“ plan, odnosno, nema zakonsku snagu. On spada u grupu „indikativnih“ planova, odnosno planova koji daju smjernice kako upravljati određenom problematikom i definiraju rješenja koja se potom trebaju ugrađivati u normativne planove.

Konkretna svjetska praksa do danas poznaje jako mali broj obalnih planova s fokusom na klimatske promjene. Ovim Planom učinjen je vrlo inovativan i kreativan napor i Hrvatska ima prvi takav plan koji je ujedno i strateški dokument nužan za povlačenje sredstava iz EU fondova.

Plan integralnog upravljanja obalnim područjem izrađen je u okviru projekta „Integracija učinaka klimatske varijabilnosti i promjena u nacionalne strategije za primjenu Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjima“. Ovaj projekt je financiran od strane Svjetskog fonda za okoliš (Global Environment Facility – GEF) i uključenih zemalja, te je vođen od strane Programa Ujedinjenih naroda za okoliš. Projekt se provodio u 8 sredozemnih zemalja. Plan integralnog upravljanja obalnim područjem dio je projektnih aktivnosti Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) koji djeluje pri Mediteranskom akcijskom planu (MAP).