Gospodarska filozofija uprave Grada Šibenika prema investitorima podrazumijeva partnerstvo, suradnju i korektan odnos, a pretočena je u niz projekata koje realiziraju brojni privatni investitori, od Dogus grupe i britanskih investitora u projekt Obonjan do industrijskih investicija u tamošnjoj zoni.

Na isti način šibenska vlast sad želi pokrenuti svoj najveći razvojni projekt: komercijalizaciju zemljišta veličine 28 hektara na prostoru nekadašnje tvornice elektroda i ferolegura TEF. Pritom kao partnera vide državu, pa gradonačelnik Željko Burić javno poziva predstavnike države na pregovore u kojima, kaže, treba žurno definirati koliki je vlasnički udjel države na temelju njezinih potraživanja. "Trebamo definirati koliki je dug tvrtke prema državi, dogovoriti partnerski odnos, a treća je stvar dovesti investitora. Ako se odmah počne raditi, za to nam treba mjesec dana", kaže Burić. Lokacija je prostorno-planski potpuno regulirana, infrastrukturno opremljena, svi imovinskopravni odnosi su riješeni, osim dijela koji se tiče države.

Ozbiljan interes neformalno iskazuju mnogi investitori. U obilasku terena bili su i veliki potencijalni ulagači iz Kanade, Irana i Kine. Prema šibenskom prijedlogu koji se nudi Vladi, država bi se namirila iz projekta, a ne iz prodaje zemljišta na kojem ima hipoteke. "Grad Šibenik riješio je veliki problem Ine, a država konačno treba uvažiti naše napore i ulaskom u pregovore, definiranjem svoje tražbine staviti projekt u funkciju. Nemojmo prodavati, dogovorimo se oko udjela u kojem će se država naplatiti jer će time osigurati budućnost gradu koji dobiva neslućene mogućnosti za razvoj, dok država dovodi investitora i stavlja u funkciju 28 hektara atraktivnog područja i iz toga se i ona namiruje", apelira Burić.

Što se tiče revitalizacije tog resursa privatnom investicijom, navodno postoje tri modela, a dokumentaciju su šibenske vlasti predale DUUDI-ju, koji je s cijelim slučajem odnedavno detaljno upoznat. Kako država dosad nije pokazivala zanimanje za taj projekt, realno je da će najnoviji pravni moment, a to je Finin prijedlog za otvaranje stečaja TEF-a, pogurati sve aktere, pa tako i državu. Sudsko ročište na kojem će se ispitivati uvjeti za stečaj sazvano je za 20. lipnja, a dolazi kao poticaj da se raščiste odnosi, pa se očekuje suradnja najvećih vjerovnika grada i države, moguće već odmah. Sve što smo platili Ini, kaže Burić, sad su potraživanja Grada prema TEF-u, a ako se država uključi u taj proces i dogovorimo rješenje, stečaj ne mora ni započeti.

No, pretpostavka je da Vlada imenuje pregovaračko tijelo, pa šibenske vlasti požuruju da se država što prije pozicionira u jednom pregovaračkom tijelu, bilo kroz DUUDI bilo kroz neko od nadležnih ministarstva, ili posebnu komisiju, sve kako bi se objedinila pregovaračka pozicija Grada i države prema investitoru. U svemu je ipak ključno pitanje koliki je vlasnički udjel države na osnovi potraživanja, jer model koji Burić zagovora je da se u ovom slučaju država naplati iz projekta, a ne prodajom zemljišta. Zbog rušenja tvornice Ministarstvo gospodarstva ima potraživanja od 39 milijuna kuna koja su osigurana hipotekom na tom zemljištu. Potraživanja Fonda za zaštitu okoliša na osnovi dvije posudbene tranše za sanaciju iznose 26 milijuna, a također su hipotekarno osigurana na zemljištu.

 S druge strane ključno je što je Grad Šibenik otkupio potraživanje od Ine te skinuo plombe s većine zemljišta te da bi se za potraživanja stvarana od 1993. ipak tako nakon 22 godine riješila pravna zavrzlama od koje su svi bježali. Vrijednost privatne investicije, s obzirom na različite sadržaje, procjenjuje se na stotine milijuna eura, pa i milijardu, s obzirom na to da je riječ o 280.000 četvornih metara te da je dio uz obalu, dok je iza toga predviđana mješovita namjena, od stanova i poslovnih prostora do mogućnosti zajedničkih sadržaja koji će privlačiti građane na to područje tijekom cijele godine. Burić kaže kako priželjkuju da to bude nastavak grada, u punom smislu nova gradska četvrt, a ne turistička zona.

"Stara gradska četvrt postala je rubni dio grada jer je tvornica ograničavala širenje. Uklanjanjem tvornice i sanacijom tog područja otvara se mogućnost za širenje grada, kao i komercijalizaciju korištenja pomorskog puta koji u sklopu zone TEF počinje ulaskom u kanal Sv. Ante i šibenski zaljev te vodi prema Skradinu, koji je dio NP Krka", kaže Burić. Dodaje da je Grad u suradnji s konzultantskom tvrtkom Deloitte Hrvatska pokrenuo razgovore koji vode k tome da se žurno istraži interes nekoliko konkretnih investitora. Svi očekuju natječaj, što je točka kad politika prestaje i počinje biznis. No, sad sve ovisi o Vladi, odnosno, kako Burić kaže, "o političkoj volji".