Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju su u prosjeku bile 0,4 posto niže nego u prosincu, dok su u godišnjim usporedbama, u odnosu na isti lanjski mjesec, prosječno 4,1 posto veće.

Tim su najnovijim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku potvrđene već početkom mjeseca objavljene preliminarne, tzv. flash procjene inflacije, s tim da je prema harmoniziranom indeksu (HICP) koji se koristi kao usporediva mjera s ostalim zemljama EU, godišnji je rast nešto viši – 4,8 posto.

Najniža od listopada 2021.
I domaći indeks i HICP samo potvrđuju nastavak trenda usporavanja inflacije. Siječanjska godišnja stopa najniža je još od listopada 2021., no unatoč posustajanju dinamike rast opće razine cijena u Hrvatskoj i dalje ostaje među najvećima u eurozoni, a u odnosu na prosjek europodručja kod nas je inflacija viša za dva postotna boda (4,8 prema 2,8 posto). Kumulativno su tijekom protekle tri godine cijene porasle za više od 24 posto.

Negativnom predznaku inflacije na mjesečnoj razini u siječnju su najviše, uobičajeno za to doba godine, pridonijela sezonska sniženja odnosno 13-postotni pad cijena odjeće. Nasuprot tome, u odnosu na kraj 2023. rastom cijena prednjačile su kategorije zdravlja s 2,1 posto prosječnog poskupljenja te hrane i bezalkoholnih pića s 1,3 posto mjesečnog porasta. Nešto blaže poskupljenje na početku godine bilježe, primjerice, cijene u komunikacijama (+0,8 posto).

U godišnjim usporedbama jedina skupina proizvoda/usluga u kojoj su današnje cijene u prosjeku iste kao prije godinu dana je ona koja objedinjuje stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva u kućanstvima. Budući da je Vlada već najavila još jedno produljenje mjera za zaštitu kućanstava povezanih s cijenama energenata, s te strane do daljnjega nema prijetnji u pogledu inflatornih pritisaka.

Istodobno, godišnjim rastom cijena prednjače restorani i hoteli, kod kojih usporavanje još uvijek nije rezultiralo povratkom na jednoznamenkaste stope – trenutačno su na 10 posto. Kod hrane i bezalkoholnih pića cijene su u prosjeku 6,5 posto više nego početkom prošle godine, a u kategoriji zdravlja i obrazovanja 5,5 odnosno 5,4 posto.

Prema glavnim komponentama indeksa, u kategoriji hrane, pića i duhana današnje su cijene 6,1% više nego u lanjskom siječnju, usluge su skuplje nešto manje od 6%, a industrijski neprehrambeni proizvodi (bez energije) nepunih 3%, Cijene energije su pak niže za 0,4%.

Kako bilo, u Hrvatskoj narodnoj banci najavljuju da će u sljedećoj reviziji svojih ekonomskih projekcija smanjiti prognozu prosječne inflacije za 2024. sa 4 na otprilike 3,5%. Objašnjavaju to nešto bržim trenutnim tempom smanjenja inflacije od prvotnih očekivanja.

Unatoč ustupcima koje je Vlada napravila u pregovorima sa sindikatima zaposlenih u državnoj i javnim službama, a što bi se trebalo reflektirati na razmjerima povećanja plaća te mogućim inflatornim pritiscima, u HNB-u smatraju da će rast plaća realno ipak biti niži nego lani.

Podsjećaju, naime, da ćemo imati prijenos povećanja plaća koji se dogodio 2023., pri čemu se velik dio tog povećanja već realizirao pa će u konačnici njihov rast biti niži nego lani (oko 3,6 naspram 5,7%).

Inflacija ispod eurozone?
Istodobno, prema nedavnim zimskim prognozama Europske komisije, inflacija (HICP) u Hrvatskoj ove bi godine napokon trebala pasti ispod prosjeka EU i eurozone. EK je nakon lanjskih 8,4 posto ove godine vidi na oko 2,5 posto.

Ipak, u Komisiji navode da postoji rizik od sporijeg pada inflacije od očekivanog zbog pritisaka na troškove plaća, osobito ako se oni ne apsorbiraju u dobiti poduzeća.

Dok se očekuje da će cijene energije i neprerađene hrane potaknuti silazni trend inflacije, u uslugama se računa da će inflatorni pritisci i dalje biti tvrdokorniji. Inače, na razini EU za ovu se godinu predviđa usporavanje inflacije na tri posto, a u eurozoni na 2,7 posto.