Turistička godina prema fizičkim pokazateljima ide i možda i bolje od planiranog, no i dalje je upitno kakva će na kraju godine biti turistička bilanca uzevši u obzir dramatičan porast troškova poslovanja. Još jednom su na to upozorili predstavnici sektora okupljeni u Hrvatsku udrugu turizma na sastanku koji se u ponedjeljak održao s ministricom turizma Nikolinom Brnjac u Poreču.
Oporavak Dubrovnika
“Na sastanku smo razgovarali o dosadašnjem dijelu turističke godine. Hrvatska je trenutno na 95% noćenja iz 2019., dok Istra broji rast od 3% u dolascima i noćenjima. Razgovarali smo i o izazovima s kojima se suočava cijeli svijet te, s obzirom na globalne izazove i poskupljenje cijena energenata, zelena i digitalna tranzicija postaje imperativ poslovanja u turizmu. Mnogi hotelski objekti već su to i prepoznali te vjerujem da će i osigurana bespovratna sredstva u okviru NPOO-a dodatno potaknuti tu nužnu tranziciju. Pričali smo i o radnoj snazi te načinima kako dodatno poboljšati procese za iduću godinu. Vlada je do sada snažno stajala uz turistički sektor te ćemo zajednički i u budućnosti tražiti rješenja za sve nove izazove koji će se naći pred svima nama.”, izjavila je nakon sastanka ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac.
Iz sektora poručuju da euforiji zbog broja noćenja nema mjesta, ma koliko bili zadovoljni tijekom turističke godine.
“Mislim da na brojke treba gledati sa zadovoljstvom, ali nikako s euforijom. Situacija je različita u različitim dijelovima zemlje. Zadovoljni smo onim što je do sada učinjeno, ali jedno su fizički pokazatelji, a drugo neto financijske brojke. Prihodi rastu jednoznamenkastim brojkama, a troškovi dvoznamenkastim. Poseban utjecaj na rast troškova ima cijena električne energije. Napravili smo istraživanje i simulirali situaciju, u kojoj, da svim kompanijama ove godine ističe ugovor s HEP-om i da potpisuju novi, to novo opterećenje bi iznosilo milijardu kuna. Ukupna dobit sektora lani je iznosila 1 milijardu i 100 milijuna kuna pa bi samo ta nova cijena struje pojela kompletnu dobit sektora. Mi svakodnevno komuniciramo s Ministarstvom, radimo na pokušaju kreiranja rješenja i imamo razumijevanja da nismo jedini koji imaju probleme jer je cijelo gospodarstvo Europe u problemima. Dosta zemalja u EU kreiralo je kratkoročne mjere i pomoglo gospodarstvu u kratkom roku i zato se nadamo da će i naša Vlada, kao što je sjajno reagirala s mjerama očuvanja radnih mjesta za vrijeme pandemije, i sada brzo pronaći rješenja.”, poručio je direktor HUT-a Veljko Ostojić.
Zagreb na -30%
U prvom tjednu srpnja čitava Hrvatska bilježi gotovo jednake brojke kao i prije pandemije, to je samo 3% slabije u noćenjima. Od morskih županija, kao i u lipnju, Istarska i Zadarska imaju rast od 2% u odnosu na isti period 2019., a Dubrovačko-neretvanska županija dosegnula je 91% rezultata iz 2019. Dubrovačka regija u pandemiji je bila najpogođenija zbog obustave letova, što se ove godine vraća, unatoč teškoj situaciji u zračnom prometu u svijetu. Kontinent bez Zagreba ima 5% slabija noćenja u tom tjednu, a Zagreb je i dalje u najvećem minusu u odnosu na isto razdoblje 2019., nešto većem od 30%.
Kad je u pitanju naše najvažnije emitivno tržište, hrvatski turizam dosad nije osjetio veliku zabrinutost Nijemaca vezanu uz opskrbu plinom u narednim mjesecima. S njemačkog tržišta Hrvatska bilježi dvoznamenkast rast i u lipnju i u prvom tjednu srpnja, radi se o 19 odnosno 17% više noćenja nego u 2019. Iz HTZ-a ističu da je za rezultat zaslužna i kampanja za poticanje ranog bukinga provedena od veljače do svibnja ove godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu