Omražena partizanka, fazanuša ili pelinolisni limundžik – korov koji je u nas najpoznatiji kao ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) uskoro bi u Zagrebu mogao dobiti ravnopravnog suparnika, odnosno suparnicu. Ime joj je facelija (Phacelia tanacetifolia Benth.), čiji potencijal sestre i doktorice biotehničkih znanosti te specijalistice zaštite prirode i okoliša Miroslava i Dragana Jaramaz proučavaju već dva desetljeća, a nakon što je i pokusnim sjetvama proteklih godina dokazana njezina učinkovitost, nadaju se kako će njihov projekt “Facelijom protiv ambrozije” na nekim javnim površinama metropole zaživjeti već iduće godine, piše Večernji list.

Dosadašnji načini suzbijanja ambrozije kao što su košnja i čupanje nisu se pokazali dugoročno uspješnima, čak ni uz novčane poticaje Grada. U poljoprivredi se pak taj agresivni korov suzbija skupim pesticidima i herbicidima koji su štetni za okoliš i zdravlje, a danas već 10% svjetskog stanovništva pati zbog peludi ambrozije, u Europi svaka peta ili šesta osoba, u Hrvatskoj između 5 i 10% građana.

Na milost i nemilost

Ambrozija ove godine divlja, a kazni niti akcija čupanja više nema?

U Zagrebu smo upravo ušli u crvene tjedne na kalendaru kad je koncentracija peludi ambrozije najviša i najmanje 250.000 građana žalit će se na kihanje, šmrcanje, suzenje očiju, alergijske astme i bronhitise… Procjene su da je najmanje 320 hektara na području glavnoga grada zahvaćeno ambrozijom, najviše u rubnim dijelovima – i stalno se povećavaju, čemu na ruku ne ide ni ugasla odluka o komunalnom redu koja je od vlasnika zapuštenih parcela zahtijevala njezino suzbijanje. Sve to poziva na hitno djelovanje kojim bi se uštedjelo i na zaštitnim sredstvima i na troškovima lijekova i bolovanja. A ambrozija nije samo pošast u Zagrebu, kaže Miroslava Jaramaz. Ne štedi ni druge kontinentalne dijelove Hrvatske, ni priobalje, a ni Mađarsku, Poljsku, Češku, Italiju, Austriju, Italiju, Vojvodinu…

Prema iskustvu nekih drugih zemalja facelija se pokazala kao izvrsna ekološka bomba za ambroziju. Tamo gdje se ona posije, ambrozija više ne raste. Prvu godinu je zapravo manje za trećinu, a već za nekoliko u potpunosti nestaje, s obzirom na to da se facelija sije ranije, u hladnijim danima, krajem veljače ili početkom ožujka, ili ujesen, dok ambrozija niče od travnja. Facelija je jednostavno preraste i uguši – kaže naša sugovornica, koja je sa sestrom ispitivala učinkovitost četiriju vrsta sjemena. U Hrvatskoj zasad nije certificirano nijedno, nabavlja se iz Njemačke, Italije ili Austrije. Neke države, poput SAD-a, potiču njezino sijanje jer je izvrsna i kao silaža za stoku, obogaćuje tlo dušikom, odbija štetnike, sprečava eroziju tla i potiče biološku raznolikost.

Foto: Julian Stratenschulte/dpa /DPA/PIXSELL

– Zapravo su obje biljke potekle iz Sjeverne Amerike, tako da je facelija prirodni neprijatelj ambrozije – kaže Miroslava te dodaje kako je realizacija projekta na nekim zagrebačkim površinama na kojima je primijećena ambrozija u završnoj fazi. A njime bi se i educirali građani.

– Područje Grada Zagreba područje je s najvećim količinama alergogenih korova u Europi, posebno ambrozije, pa je idealno za provedbu ovog projekta. Povećanjem uzgoja facelije smanjile bi se površine pod ambrozijom i koncentracija peludi u zraku, a samim time i broj alergičara – kažu Dragana i Miroslava Jaramaz, ističući kako je ta biljka, uz sve ostalo, korisna i kao zaštita od buke, a svojim lijepim izgledom i ljubičastim cvjetovima uz prometnice uljepšala bi sliku grada.