Seljaci zabrinuti što se dodjela zemlje vraća na ‘lokalne šerife’. Ni dio JLS-ova to ne želi

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz , 05. siječanj 2018. u 07:56
Zakon određuje i mogućnost da ministarstvo otkupi privatno poljoprivredno zemljište/Thinkstock

Cilj novog zakona je olakšati raspolaganje zemljištem i njegovo okrupnjavanje kako bi ono zapušteno i državno nekorišteno dobilo svrhu.

Vlada je jučer usvojila novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji bi trebao smanjiti administrativne zapreke kako bi se olakšalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, omogućio ostanak ljudi, pogotovo mlađe populacije u ruralnim područjima, okrupnjavanje zemljišta i stavljanje u funkciju zapuštenog i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji proizvodnje. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naglašava kako će to poboljšati status OPG-a te da se radi o prvom zakonu u povijesti države koji izričitu prednost pri dodjeli zemljišta daje OPG-ovima, malim i mikro poduzećima i da nema velikih u ovoj priči. 

Strah od manipulacija
Ovo je inače 18. Zakon o poljoprivrednom zemljištu od osamostaljenja Hrvatske. "Zakonom potičemo ostanak na selu, dajemo prednost domicilnom stanovništvu, stočarima, našim mladima, ali i svim ostalim poljoprivrednicima", kazao je ministar, te objasnio kako će zemlju ponovno dodjeljivati općine i gradovi, kojima je to oduzeto zbog sumnje u pogodovanje. Predstavnici udruge Život i dalje inzistiraju da zemlja ide u prodaju OPG-ima, dok donedavni predsjednik HPK Matija Brlošić kaže da je zabrinut jer se prednost pri davanju u zakup zemlje osim OPG-ima daje i malim i mikro poduzećima o čemu u pregovorima s Ministarstvom nije bilo govora.

 

18. zakon

o poljoprivrednom zemljištu donesen otkako je Hrvatske

"Na ovaj način može doći do manipulacija jer bi veći sustavi mogli jednostavno podijeliti svoje veće firme na manja gospodarstva – prebaciti stoku na njih i za tri godine, taman kad se natječaji budu raspisivali, dobiti prednost te da poljoprivrednici koji su u mirnom posjedu i više od 15 godina obrađivali zemlju nju izgube, a dobiju je mikro i mala poduzeća", kaže Brlošić. 

Zakon određuje i mogućnost da Ministarstvo otkupi privatno poljoprivredno zemljište koje mu ponudi vlasnik po tržišnoj cijeni, te da privatno poljoprivredno zemljište može radi zaštite tla, okoliša i ljudi, dati u zakup, ako su vlasnici nedostupni ili nepoznata boravišta, a zemljište se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (zapušteno, zakorovljeno, obraslo raslinjem). Oporezivanje neobrađenog zemljišta bilo bi protuustavno pa zakon predviđa da gradovi i općine zakorovljenu i napuštenu zemlju nedostupnog ili nepoznatog vlasnika mogu dati u zakup po tržišnoj cijeni. 

Zamjena državno za privatno
Novac koji se od toga dobije čekat će ga pet godina na posebnom računu, a nakon toga ide u lokalni/državni proračun za namjensko trošenje za komasaciju, objasnio je ljetos Tolušić. Po novom zakonu Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države donosit će jedinice lokalne samouprave za zemljište u vlasništvu države na svom području, što je razlika u odnosu na stari zakon gdje je to radila Agencija.

Zakup državne zemlje provodit će JLS putem javnog natječaja, na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja, a poštivat će se kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuditelja. Iz stručnih krugova doznajemo da značajan broj načelnika općina nije sretan što se dodjela zemlje vraća na njihov teren, jer kažu da nemaju kadrove koji bi se time ozbiljno bavili, a poučeni ranijim aferama i pogodavanjima u strahu su da će navući bijes poljoprivrednika koji zemlju neće dobiti, te biti poligon za politička potkusurivanja.

Predviđena je i mogućnost zamjene poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za ono fizičkih ili pravnih osoba, približno iste vrijednosti i na području iste ili susjedne jedinice lokalne samouprave, radi okrupnjavanja. Radi brže i ekonomičnije provedbe raspolaganja zemljištem, te bolje kontrole i primjene Zakona Agencija za poljoprivredno zemljište se ukida, a njezini poslovi prenose na Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.

Obradili premalo zahtjeva

Neučinkovitost rada Agencije
Od oko 874 tisuće državnih hektara jedinice lokalne samouprave (JLS) su, naime, što na privremeno korištenje, što u privremeni zakup, dosad dodjelile oko 250 tisuća hektara, a Agencija za poljoprivredno zemljište je od 2014. do 2016. zaprimila 2767 zahtjeva za zakup 104 tisuće hektara državne zemlje. Uspjela je zaključiti tek 1367 ugovora na 9613 ha, dok je od 3318 zahtjeva za dodjelu 74,5 tisuća ha stočarima bezemljašima bez javnog poziva, potpisano tek 12 ugovora za 247,5 hektara.

Glavne promjene 

  • ukida se Agencija za poljoprivredno zemljište, a dodjela zemlje vraća na JLS 
  • zakup na 25 godina (ranije bilo 50 godina), uz mogućnost produženja na 25 godina za one koji dobro gospodare zemljom
  • prednost OPG, malim i mikro poduzećima, veliki sustavi isključeni 
  • prednosti pri davanju zakupa stočarima bez zemlje, te mladim poljoprivrednicima
  • privatna zemlja koja je neobrađena, a vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta, moći će se davati u zakup, novac će vlasnika zemlje čekati pet godina na posebnom računu

Komentari (3)
Pogledajte sve

Mi u nase lokalne serife _ ne sumnjamo. Ovdje je malo zemlje, i uglavnom je vlasnistvo uredjeno.

Dobra vijest- ukinuta agencija
Loša vijest. Poljoprivredna divizija HDZ-a, savjetovana od strane FAO-a (USAID), a u nedostatku drugih kompetencija i dalje se bavi svojim omiljenim fetišom, kako do tuđe zemlje. Inače, praksa protuustavna, za koju već postoji i presuda US-a. Uz to što je protuustavno, kako se namjerava za nekoga tvrditi da je nepoznat ili nedostupan? Mogao bi netko i na sudu završiti :)…
Kao, najveći problem hrvatske poljoprivrede je nedostatak jeftine zemlje?

A ministar je pravnik?

U agenciji za poljoprivredno zemljište je hrpa neradnika i lijenčina i ako ih ova vlada ukine neka svi dobe otkaz, a ne da ih se rasporedi na druge pozicije jer djelatnici ove agencije su primjer nerada i dobivanje plaća za raditi ništa

New Report

Close