Prevario ih je, baš kao i bivši, i aktualni ministar poljoprivrede Davor Romić, tvrde poljoprivrednici i najavljuju kako će kroz svoje udruge u idućih nekoliko dana odlučiti hoće li biti prosvjeda.  Romić je u više navrata obećao isplatu potpora do 30. lipnja za 2015. u punom iznosu kao i 2014., što je zapravo i zakonski rok. Datum je prošao, novac mnogima još nije sjeo na račun, sretnici koji su dobili potpore šokirani upozoravaju da je iznos u prosjeku gotovo 40 posto manji nego 2014.

Hrvatska bi se na jesen mogla suočiti sa sankcijama Europske komisije, ustegnut će postotak od potpora koje daje iz zajedničke blagajne, upozoravaju sugovornici. Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin smatra da su Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje zakazali iz samo njima znanih razloga. Ocjenjuje da bi isplata možda mogla biti gotova krajem prvog tjedna u srpnju što je naravno, izvan zakonskog roka. Ističe kako je većina gospodarstava dobila manje nego 2014. te će Savez inzistirati da Ministarstvo i Agencija kažu gdje je i kod koga završio ostatak novca. No, kako, iznosi, nitko još nije dobio obvezni pisani dokument sa visinom prava na potporu s tim zahtjevom morat će pričekati.

"Ministar Romić je za poljoprivredu iz proračuna za 2015. izborio 3,4 milijarde kuna i to mu treba priznati, no model isplate potpora koji je Hrvatska izabrala za razdoblje 2015.-2019.  potpisao je bivši ministar Tihomir Jakovina i on je uzrok golemih nepravilnosti na štetu pravih poljoprivrednika te mora biti izmijenjen prije isplate potpora za 2016.", upozorava Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. U raspodjeli za 2015. najgore su, kaže, prošli stočari i ratari. I oni koji su povećali broj hektara i količinu mlijeka dobili su potpore manje za oko 40 posto, a on osobno, iznosi, po hektaru je dobio 400 kuna manje nego u 2014. U modelu koji je primijenjen prvi puta za 2015. postoji desetak kategorija kroz koje netko može povlačiti potpore. "Ako je netko mlađi od 40 godina, bavi se ekološkom proizvodnjom na području s otežanim uvjetima po hektaru može dobiti i više od 10 tisuća kuna dok je za većinu ratara osnovno plaćanje po hektaru 1800 kuna", iznosi Brlošić.

Nema konkretne podatke pa ne može nikoga prozvati kamoli optužiti, no u velikoj je dvojbi da je ovakav model možda ciljano kreiran, kaže Brlošić. U samo godinu dana, podsjeća, uvećan je iznos potpore sa 70 na 218 milijuna kuna za ekološku proizvodnju i prvi puta je uvedena kategorija otežanih uvjeta za koje je kroz tri mjere rezervirano 350 milijuna kuna u rasponu od 600 do 1700 kuna za hektar. Diljem Hrvatske u kratkom roku registriran je veći broj tvrtki i OPG-a, kupovali su se i dobivali u zakup državni hektari po vrlo čudnim kriterijima. Podizani su trajni nasadi lješnjaka oraha i slično što ne traži velika ulaganja uz prijavu da je ekološka proizvodnja", iznosi Brlošić i dodaje da čak 80-90 posto ekoloških površina zapravo nije u toj kategoriji a uzimaju potpore jer, nadzora nema. Posebna tema je, ističe, što su mnogi vlasnici tih novih tvrtki i OPG-a kao i zakupci državnog zemljišta zapravo zaposlenici ministarstava i agencija te političari.

Kašnjenjem isplata i drastičnim rezanjem potpora ogorčena je i Elvira Sterle, direktorica farme Vigens sa nekoliko stotina mliječnih grla. I ona je uvjerena da će EK radi probijanja zakonskog roka na jesen smanjiti iznos avansa koji daje RH što će biti pogubno za poljoprivredna gospodarstva. Posebno upozorava na rezanje povijesnih prava i konvergenciju. "Iz Ministarstva su nam stalno ponavljali neka povećavamo proizvodnju mlijeka i hektare jer s tim povijesnim pravima i većim potporama poništit ćemo negativne efekte nakon ukidanja kvota te osigurati stabilno poslovanje", prisjeća se i navodi da su gospodarstva koja se bave tovom goveda i proizvodnjom mlijeka s isplatom za 2015. bačena na koljena. "Zakinuli su nas za povijesna prava i kroz konvergenciju kao sjekirom jednokratno odrezali još 38 posto. Ostale članice EU imaju 30-totno smanjenje prava, ali postupno kroz pet godina do 2019. dok su nama sve uskratili već u 2015.", tvrdi Sterle i opominje kako će nakon ovog šokantnog postupka državne administracije poljoprivredu dotući i banke ovrhama ionako praznih računa.

I ona kao i Brlošić dvoji da su potpore istinskih poljoprivrednika 'pojeli' oni novopečeni koji su raspolažući pravodobno informacijama ušli u posao pa sada bez ulaganja i znoja primjerice po hektaru kraških pašnjaka u džep stavljaju 1700 kuna. "Da bi njima dali nekome je trebalo uzeti", zaključuje. Da su i njemu potpore smanjene 40 posto potvrđuje i Toni Raič, predsjednik udruge Baby Beff koji tržištu godišnje isporuči nekoliko tisuća junadi. Dragutin Dukić, koji je okupio tim poljoprivrednika u zadrugu Domaće blago pa su žitarice zamijenili proizvodnjom graha, kaže – "Ministar nas je prevario, kasni isplata, a i potpore su manje, no kako još nisu isplaćene sve kategorije još ne znamo koliko smo zakinuti."

Zato, dodaje, moraju pričekati i s mogućim prosvjedima dok ne vide konačno stanje na računu. Iz kabineta ministra Romića međutim, opovrgavaju iskaze poljoprivrednika. Tvrde kako je za proizvodnu 2015. osigurano u proračunu čak 253,8 milijuna kuna više sredstava za potpore nego u 2014. Ukupno 3,4 milijarde kuna što je isplaćeno do 30. lipnja 2016. pa neće biti nikakvih penala za RH od strane EK. "Naglašavamo da je EK zbog prijelaza na novi sustav potpora i poteškoća s kojima se kod obračuna suočavaju agencije za plaćanja, svakoj članici EU omogućila produljenje roka isplate i nakon 30. lipnja. Hrvatska to nije zatražila jer nije bilo potrebe zato što je Agencija za plaćanja obračun obavila je na vrijeme", poručuju iz ministarstva. Razlika u odnosu na 2014., navode dalje, novi je model  koji se prvi puta primjenjuje, a definiralo ga je Ministarstvo za mandata Tihomira Jakovine.

Nacionalni model izravnih plaćanja Hrvatska je bila dužna dostaviti EK do 1. kolovoza 2014. što je i učinila budući da ga je Vlada RH potvrdila u srpnju. Novi model nastao je kao posljedica primjene zajedničke poljoprivredne politike u ovom programskom razdoblju i primjenjuje ga cijela EU.  Sve države članice imale su mogućnost samostalno kreirati omjere potpora pojedinim sektorima sukladno svojim specifičnim proizvodnjama kao i mogućnost odabira modela pravičnije raspodjele potpora između korisnika s višom i nižom vrijednosti prava na plaćanja u odnosu na prosječnu nacionalnu vrijednost koja u slučaju RH iznosi 168 eura po hektaru, pojašnjavaju iz ministarstva. Jedan od temeljnih elemenata i ciljeva reforme izravnih plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU u aktualnom programskom razdoblju, navode dalje, je ujednačavanje vrijednosti prava na plaćanja do 2019. zbog čega se u razdoblju 2015. – 2019. primjenjuje obvezan postupak konvergencije. 

Zašto neki dobivaju više?

Konvergencijom smanjiti razlike u pravima
Konvergencija podrazumijeva da se korisnicima čija je početna vrijednost prava viša od nacionalnog prosjeka (168 eu/ha), stvarna vrijednost prava postupno smanjuje do 2019. , a onima čija je početna vrijednost manja postupno se povećava. Na taj način će se do 2019. smanjiti velike razlike među vrijednostima prava. Agenciji za plaćanja Ministarstvo je dalo zadaću da po završetku svih isplata napravi analizu za 1000 gospodarstava za proizvodnu 2014. i 2015. kako bi se dobili konkretni podaci o učinkovitosti nacionalnog modela te podloga za njegove izmjene s primjenom od proizvodne 2017.  Izmjene su moguće u pogledu proizvodno vezanih plaćanja, no postupak izračuna vrijednosti osnovnih prava na plaćanja i obveznu primjenu konvergencije ne mogu mijenjati, tvrde u Ministarstvu i navode da moguće izmjene modela Komisiji moraju dostaviti do 1. kolovoza 2016.